Takođe, brine nas nivo teškog i organizovanog kriminala i korupcije u BiH, jer dio toga ima direktan uticaj na Veliku Britaniju.

Da li ste zadovoljni realizacijom Reformske agende? Koliko su političari u BiH ozbiljno shvatili obaveze koje su Reformskom agendom preuzeli?

FERGUSON: Svjedoci smo nekih važnih reformi, ali ni blizu onoga što je dovoljno da bi se osjetila razlika u životima većine ljudi. Izgubili smo puno vremena tokom predizbornog perioda. Sada, kada su izbori iza nas, nadamo se da će se desiti veliko ubrzanje. Mislim da politički lideri u BiH znaju šta se treba uraditi, i znaju da to neće biti lako. Ali, što više vremena se izgubi, to će BiH više zaostati na polju konkurentne svjetske ekonomije. Svjetska banka kaže da BiH treba ekonomski rast od sedam odsto godišnje kako bi do 2035. godine dostigla evropske standarde. Za to će trebati puno više napornog rada. Zato je sada vrijeme da fokus ostane na socijalnim i ekonomskim reformama, a ne da se preusmjerava na iscrpljene političke i ustavne rasprave.

Koje su ključne mjere o kojima vlasti BiH još nisu postigle dogovor?

FERGUSON: Ključne mjere su jasno postavljene u Reformskoj agendi i u Pismu namjere MMF-u. Kao prvo želimo vidjeti dogovor državne i entitetskih vlada o povećanju akciza kako bi se finansirala izgradnja autoputa, kao i dogovor o kontroli cijene farmaceutskih proizvoda. Takođe, nadamo se da ćemo vidjeti nove i usklađene zakone koji će poboljšati stabilnost bankarskog sektora, kao i veliki napor da se poboljša poslovna klima u BiH i otvore nova radna mjesta u privatnom sektoru, uključujući i putem smanjenja doprinosa na platu.

Često se govori o tome da su uslovi poslovanja u BiH veoma loši i da to odvlači investitore od ove zemlje. Međutim, mnogo je primjera firmi koje se osnivaju samo zbog utaje poreza i pranja novca. Koliko su kontrolne institucije u BiH efikasne u svom radu i da li bi BiH, paralelno sa olakšavanjem poslovanja, trebalo da pooštri i kontrole i kazne za one koji krše zakon?

FERGUSON: U pravu ste da je ovo stvarno pitanje, ako ništa, onda zato što postoji uska veza između pranja novca i finansiranja terorizma. BiH je usvojila novi zakon koji je napravljen kako bi se suprotstavio ovom problemu putem poboljšanja funkcionisanja i transparentnosti svog finansijskog sistema. Ali, još uvijek je potreba potpuna implementacija ovog zakona. Što je veća transparentnost, to je veće pouzdanje investitora. Uopšteno, nas brinu nivoi teškog i organizovanog kriminala i korupcije u BiH, jer dio toga ima direktan uticaj na Veliku Britaniju. Britanija podržava BiH u analizi prijetnje od organizovanog kriminala i ekstremizma, i u razvoju boljih sistema za dijeljenje informacija i kriminalističko-obavještajnih podataka između različitih agencija za sprovođenje zakona kako bi se poboljšali istražni kapaciteti i povećale šanse za uspješno krivično gonjenje onih koji krše zakon.

Strane investicije u BiH posljednjih godina su u padu. Šta su, po Vašem mišljenju, najveće prepreke stranim investitorima za ulaganje?

FERGUSON: Već više od 120 britanskih kompanija radi u BiH. Volio bih da ih je više, ali istina je da je trenutno teško učiniti BiH privlačnom. Veliki dio Reformske agende se tiče smanjenja prepreka za investicije. Na primjer, BiH je na 174. mjestu od 190 zemalja po lakoći registrovanja novih kompanija. Zajedno sa Svjetskom bankom, Velika Britanija pokušava poboljšati ovaj rezultat, uključujući i putem uspostavljanja online sistema registracije kompanija u cijeloj zemlji. Ekonomske reforme su ključne, ali one su samo početak.

Koje su još reforme neophodne?

FERGUSON: Investitori ne vole rizik i političari na svim stranama moraju prestati stvarati podjele i krize i usmjeriti se na izgradnju dugoročne političke stabilnosti. Investitori, takođe, žele vladavinu prava. Žele da znaju, da ako se suoče sa problemom, da se on može rještiti efikasno i pravedno na sudu. I žele radnu snagu sa znanjem i vještinama. To znači da je potrebna reforma obrazovnog sistema kako bi se odgovorilo na potrebe moderne ekonomije. A Bosna i Hercegovina mora zaustaviti odljev mozgova. Trenutno, prevelik broj talentovanih mladih ljudi odlazi, a sa sobom odnose svoj optimizam i ambicije.

Imali ste određenih nesuglasica sa predsjednikom RS u vezi sa referendumom koji je održan u RS. On je tvrdio da ste pod nečijim pritiskom promijenili mišljenje u vezi sa tim referendumom. Kako to komentarišete?

FERGUSON: Moj stav po ovom pitanju se nije promijenio. Uvijek sam prihvatao da RS ima zakonsko pravo da održava referendum po pitanjima koja su u sklopu njenih nadležnosti kao entiteta. Ja sam ohrabrivao predsjednika Dodika, da ako raspiše referendum, to radi na način koji neće biti izazov autoritetu Ustavnog suda. Nažalost, nije se tako desilo. Ustavni sud je suspendovao zakonske osnove za referendum, ali ga je Vlada RS svejedno provela. To predstavlja ozbiljan izazov vladavini prava u ovoj zemlji, što nije dobro za bilo koga.

Hoće li biti posljedica po RS u političkom i ekonomskom smislu zbog održanog referenduma?

FERGUSON: Moraćemo sačekati da to vidimo, ali već ste me pitali o smanjenju stranih investicija u BiH. Ne bi me iznenadilo da je političko okruženje koje dovodi do podjela, a koje je uzrokovano referendumom, bilo faktor u odlukama nekih od investitora. Sa 60 odsto nezaposlenosti mladih, mislimo da u BiH treba biti puno manje politike, a puno više ekonomije.

I u Vašoj zemlji je održan referendum. Kakav je Vaš stav po tom pitanju „Brexita”? Kada se očekuje izlazak Britanije iz EU?

FERGUSON: Britanci su glasali za Brexit na referendum u junu i Vlada Velike Britanije je predana sprovođenju te odluke. Mi smo, takođe, predani da od tog procesa napravimo uspjeh. Ali, iako napuštamo EU, ne napuštamo Evropu. Kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a, sa petom najvećom ekonomijom na svijetu i najvećim budžetom za odbranu u Evropi, Britanija ostaje ista zemlja, okrenuta prema vani i sa globalnim razmišljanjem, kao što je uvijek i bila. Kao dio toga, Velika Britanija ostaje predano u pogonskom djelovanju prema reformama, ugradnji stabilnosti i rješavanju nekih od zajedničkih izazova kao što su bezbjednost i migracije na Zapadnom Balkanu i nastavićemo podržavati zemlje koje su predane procesu pridruživanja u njihovom ispunjivanju potrebnih uslova.

Kod nas se često čuje pitanje zašto da BiH teži članstvu u EU, a Velika Britanija je izašla iz EU. Šta BiH može očekivati od eventualnog ulasaka u EU?

FERGUSON: Članstvo u EU nudi velike mogućnosti zemlji poput BiH. Samo zato što više ne odgovara Velikoj Britaniji, ne znači da EU ima manje važnu ulogu na području Zapadnog Balkana. Evropska unija je, iznad svega, najvažniji trgovinski partner ove zemlje. Proces pristupanja će zahtjevati niz političkih, ekonomskih i socijalnih reformi koje će pomoći poboljšanju javne uprave, borbi protiv korupcije, otvaranju radnih mjesta i učiniti BiH konkurentnijom u ekonomskom smislu. I naravno, sve ostale zemlje u region idu u istom pravcu, tako da proces pristupanja, i moguće članstvo u EU, mogu također pomoći u poboljšanju vaših odnosa sa susjedima.

Izvor: Capital