Uzme li se u obzir da prosečna plata od oko 800 KM nije dovoljna za osnovne troškove, pa i da dvoje u porodici rade, i činjenicu da većina radnika u privredi zarađuje 500 KM, porodice u BiH jedva sastavljaju kraj sa krajem. Pri tome se većina građana već zadužila kako bi finansirali planirane godišnje troškove. U takvoj situaciji svaki vanredni trošak, neminovno vodi novom zaduženju.

Istraživanje kompanije “Visa” pokazuje da čak 73,1 odsto stanovništva u BiH redovno posuđuje novac. U udruženjima potrošača kažu da su građani u minusu kako bi preživeli mjesec, jer je za mjesečne troškove života potrebno više od dve prosječne plate.

"Drugi krug zaduživanja je za planirane troškove, kao što su zimnica, ogrijev, opremanje djece u školu, registracija automobila, pa i godišnji odmor, dok treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi", kaže Murisa Marić, izvršna direktorka udruženja “Don” iz Prijedora.

U neplanirane troškove se ubrajaju iznenadne posjete ljekaru, hitne popravke u domaćinstvu, ali pozivi na svadbe ili druga slavlja.

"Kontrolni pregledi kao što su ultrazvuk ili magnetna rezonanca koštaju. Ako ste pozvani na neko slavlje morate da računate na najmanje 50 KM koje ćete darovati ili da kupite pristojan poklon, a da ne govorimo o tome da se treba obući za tu priliku", navodi Marićeva.

Od banaka smo do sada posudili 7,8 milijardi KM. Svaki građanin u prosjeku duguje više od 2.000 KM i muku muči sa otplatom kredita, pa je dizanje novih kredita sve manje opcija. 

Građanima preostaju mikrokreditne organizacije, gdje za pozajmicu od 1.500 KM, na godinu dana, kamatna stopa iznosi do skoro 25 odsto.

"Mnogi pozajmljuju novac od zelenaša ili od rodbine. Imamo porodice koje su zavađene zbog nevraćenih dugova", kaže Marićeva.

Građani kažu da bar jednom godišnje imaju vanredni trošak, od kojeg ih zaboli glava.

"Naša mjesečna primanja iznose manje od 1.000 KM, a već smo u debelom minusu. Komšijina ćerka se udaje i pozvani smo na svadbu. Mužu i meni treba najmanje 100 KM za 'slatku'. Pozajmićemo novac, ali moramo da odemo. Red je", kaže jedna Banjalučanka.

Neophodna disciplina

Ekonomista Miloš Grujić kaže da istraživanja pokazuju da mnogo prekomernih dugova ne bi postojalo da ljudi nisu imali mogućnosti „ulaska u minus“.

"Građani treba da pokušaju da budu disciplinovani i da poštuju jednostavan i jasan plan izlaska iz krize. Potrebno je odrediti datum pokrivanja minusa i u skladu sa tim planirati potrošnju", kaže Grujić.

Izvor: Blic.rs