Možete li nam objasniti odluku CIK-a o neproslijeđivanju biračkih spiskova za predstojeći referendum u RS?

Odluke CIK- a se nakon donošenja ne bi trebale komentarisati od strane članova CIK-a pojedinačno. Mi imamo odluku koja je donesena većinom glasova članova CIK-a, ta odluka je trenutno u fazi izrade, očekuje se da kada bude proslijeđena zainteresovanoj strani, a to je u ovom slučaju Republička komisija za sprovođenje referenduma, na nju bude uložena žalba i onda će se to rješavati na sudu i znaćemo kako je zapravo cijeli taj slučaj završio. Ja sam bila protiv te odluke, u medijima sam objašnjavala da se radilo isključivo o jednoj vrsti pravnog nadmudrivanja, gdje sam ja smatrala da odluka koju donosimo  treba da bude prije svega odbačena kao odluka koja je donesena od neovlašćenog lica, međutim većina članova je smatrala da odluku treba odbiti kako je to predsjednik obrazložio i takva je odluka  usvojena. Zvanična odluka je da se odbija zbog nedopuštenosti i neosnovanosti.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je za N1 izjavio da postoji mogućnost da će lokalne zajednice obezbijediti biračke spiskove. Da li je to uopšte realno očekivati?

Ja zaista ne znam šta će uraditi predsjednik RS ni komisija za sprovođenje referenduma niti je to dio mog posla. Ja znam da  su birački spiskovi za redovne izbore u fazi izrade i biće dostavljeni svim opštinskim izbornim komisijama . Kao što sam ranije isticala, radi se o osjetljivom glasačkom materijalu i specifičnoj vrsti spiskova za biračka mjesta koja su specifikum redovnih izbora. Na izborima imamo jako puno birača koji glasaju npr. u odsustvu, to su raseljene osobe, pa onda imate spiskove sa biračima van BiH koji će možda doći na glasačka mjesta za nepotvrđene listiće, pa ćete imati biračke spiskove za mobilne timove koji će obilaziti nepokretne. Znači radi se o posebnim biračkim mjestima koja su specifična isključivo za redovne izbore i takve spiskove će dobiti opštinske izborne komisije kao osjetljivi glasački materijal, što znači da je to material za koji od trenutka preuzimanja komisije odgovaraju za njegovu sigurnost i za njegovu dalju distribuciju. Po izbornom zakonu taj materijal se distribuiše isključivo biračkim odborima, odnosno predsjednicima biračkih odbora.

Kako komentarišete drastično povećanje broja birača u inostranstvu u pojedinim opštinama poput Bratunca ili Ugljevika?

Ovdje govorimo o manipulacijama ili sumnjama u manipulacije sa biračima koji su se prijavili da glasaju iz inostranstva. Mi smo za ove izbore primili gotovo  180 prigovora i žalbi vezane za registraciju birača van BiH. Primjetno je da se desio povećan broj prijava iz određenih opština u odnosu na broj koji je bio prijavljen za ranije izbore, s obzirom na to da se na svakim izborima vrši ponovo prijava birača za konkretne izbore. Bili su prigovori od birača u zemlji da ih je neko prijavio da glasaju van zemlje, bilo je prigovora da određene osobe uzimaju na prevaru lične karte određenih birača i prijavlju ih kao birače iz inostranstva, posebno iz Srbije i Hrvatske. Bilo je situacija da smo u procesu administrativnog rješavanja prijava ustanovili da je sa iste adrese poslano jako puno prijava, pa smo odbili sve prijave sa iste adrese ako je broj tih prijava preko deset.

Zašto baš deset?

Zato što je u tom slučaju gotovo sigurno da se ne radi o jednoj porodici koja živi na istoj adresi. To je bilo apsolutno jasno i velika je vjerovatnoća de se radi o manipulaciji. Imali smo intervencija nakon te odluke po žalbama da su osobe na jednoj adresi  jer su trenutno na sezonskom radu. Mi smo smatrali da taj sezonski rad ne može potrajati do oktobra i sve njihove žalbe su proslijeđene sudu i sud je u ogromnom broju slučajeva stao na stranu mišljenja CIK-a. Mislimo da ćemo imati razloga da prema tužilaštvu uputimo predmete za oko 1000 osoba ( a možda i više )koje su se prijavile iz inostranstva, jer se radi o provjerama koje se moraju vršiti ne samo u BiH, nego i provjerama van zemlje i mi nemamo te kapacitete. Ako sumnjate u krivično djelo onda je po izbornom zakonu naša obaveza da to proslijedimo tužilaštvu i da oni dalje rade taj posao i da utvrde da li se zaista radilo manipulacijama ili ne.

Kako objašnjavate to da se, ako sam dobro izračunao, broj glasača na ovim izborima povećao za oko 80.000? 

Mi dobijamo dosta pritužbi na birački spisak  i očigledno je da ima nekih nelogičnosti. Potpuno je jasno da se na biračkom spisku nalaze osobe koje su umrle i tu imamo ili neefikasan rad matičnih ureda, što misli da nije po srijedi. Puno je više po srijedi da se zapravo činjenica o smrti ne prijavljuje uredno matičnim uredima. Oni bi trebali dobijati podatke i od gerijatrijskih ustanova i od bolnica ako osoba umre kao i od članova porodice, i kada mi dobijemo uvjerenje reagujemo prema svim nadležnim koji vode evidencije da pogledaju i ažuriraju podatke o smrti kako bi dobili što ažurnije biračke spiskove. Međutim, činjenica je da na spiskovima imamo osoba koje opterećuju birački spisak pošto se na njemu ne bi trebali nalaziti. Umrle su, nisu brisane. CIK nema ovaštenja da ih briše, nema ovlaštenja ni organ koji tehnički uređuje  spisak (to je IDEA), ali zato taj posao mogu uraditi matični uredi pod uslovom da im neko prijavi smrt osobe. Biračkom spisku će se posvetiti posebna pažnja nakon izbora i planiramo reviziju sa svim nadležnim institucijama kako bi ažurirali podatke. Mislim da će nam puno značiti i činjenica da je popis završen pa ćemo onda moći upoređivati određene podatke , ali to je posao koji nas čeka nakon izbora zajedno sa nadležnim institucijama. Nije problem kada su umrli na spisku, najveći je problem ako se desi da glasaju. To je ono što trebamo spriječiti.

20 opština u BiH nema novac, odnosno budžet za izbore, ali vi ste sigurni da će se izbori održati i u tih 20 opština. Zašto?

Izbori se moraju održati. Jedan od osnovnih evropskih demokratskih standarda za provođenje izbora  su redovni izbori. Ne možete dozvoliti da se događaju manipulacije moći. Mi imamo jednu potpuno nedopustivu situaciju u Mostaru gdje su izbori odgođeni na neodređeno vrijeme što se ne smije desiti(izbori se mogu odgoditi na samo kratak period). Mi smo sebe doveli u jednu nedopustivu situaciju sa gradom Mostarom i još uvijek nemamo pravila po kojima bi proveli te izbore. 

S druge strane, nedostatak sredstava je izborni zakon riješio na način da, ako opština ne posjeduje sredstva za provođenje izbora(a nema ih zato što u toj opštini nije usvojen budžet ili su opštine na privremenom finansiranju), tada novac za izbore osugurava viši nivo. U Republici Srpskoj je to Ministarstvo uprave i lokalne samouprave. Mi smo iz tog ministarstva već dobili uvjerenja da će se sredstva za opštine u Republici Srpskoj iznaći ili preko ministarstva ili preko njihovih rezervi. 

Kada je riječ o Federaciji, sedam kantona je već obaviješteno o problemima koji su evidentirani u opštinama u Federaciji i sada očekujemo odgovor od njih. Prije toga je obavljano jako puno razgovora sa načelnicima. Čak i opštine koje su na privremenom finansiranju po odlukama suda su imale problem jer u tim odlukama uglavnom dobijaju naloge da se osiguraju sredstva u iznosu kao u 2015. god. iako 2015 god. nije bila izborna godina tako da sredstva za izbore nisu postojala i po tom osnovu su opštine i bez obzira na privremeno finansiranje imale poteškoće da osiguraju sredstva. Međutim, radi se o manjim opštinama, i ja se nadam da ta sredstva nisu ogromna i da ćemo taj problem vrlo brzo riješiti. Očekujemo da ako se ne riješi na nivou kantona, rješavaće ga Federacija. Izbori će se provesti u svim opštinama, osim nažalost u Mostaru, jer smo to dopustili ovaj dugi niz godina, mada mislim da je to trebalo mnogi ranije riješiti.

Da li nam možete reći koje su to opštine u Republici Srpskoj?

To su:  Gradiška, Krupa na Uni, Bijeljina, Novo Goražde, Istočni Stari Grad, Han Pijesak, Ljubinje i Čajniče. Mi smo dobili već uvjerenje od vašeg ministarstva da su se problem u nekim opštinama riješili (jer ovo je bilo na početku kad smo počeli razmatrati situaciju na terenu). U ostalim opštinama poput  Srpca, Jezera, Krupe na Uni, Trnova i Novog Goražda problem nije mogao biti riješen odlukama o privremenom finansiranju, dok je u drugim riješen upravo odlukama o privremenom finansiranju. 

Razgovarao: Stefan Blagić