Različitost i otpornost njenih građana ne bi trebala samo biti slavljena već bi se trebala iskoristiti kao katalizator za pomirenje i promjenu umjesto kao sredstvo podjele, pogotovo kada su u pitanju euroatlantske integracije. Ovakav utisak koji sam stekla govori mi da je BiH, iako se susreće sa brojnim izazovima, posebno u oblasti politike, i više nego spremna da se sa tim izazovima suoči i izgradi sigurnu i prosperitetnu budućnost. 

Sasvim je jasno da je najbolji način da se to posigne integracija BiH u širu euroatlantsku mrežu. Ili jednostavnije rečeno, pristupanje BiH NATO-u i Evropskoj uniji. Imala sam priliku upoznati mnogo građana BiH iz vlasti, vojske, civilnog društva, kao i studenata, predstavnika medija te uopšte javnosti. Shvatila sam da država zaista napreduje prema navedenim ciljevima, ali i da se to mora odvijati puno brže, u korist svih. 

BiH je partner NATO-a već posljednjih deset godina, i radila je na mnogim zadacima vezanima za pristupanje Savezu. Reforma odbrane predstavlja veliki dio tog procesa. Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH pokazale su veliku posvećenost ka ispunjavanju zadaka koji se tiču stvaranja jedinstvene vojne sile i razvijanja njenih kapaciteta kako bi se pridružila NATO snagama. Doprinos Oružanih snaga BiH NATO operacijama u Afganistanu pokazale su da BiH može igrati važnu međunarodnu ulogu zajedno sa NATO članicama i partnerima. 

Istovremeno, ostale institucije BiH radile su na ispunjavanju drugih širih obaveza povezanih sa članstvom u NATO-u. Šire obaveze nisu propraćene u javnosti kao što je reforma odbrane, ali je činjenica da NATO od svojih potencijalnih članica očekuje i reforme političkog, ekonomskog, sigurnosnog te pravnog sistema. Ove reforme pomoći će državi da, razvojem demokratske vlasti, sigurnosti i stabilnosti, obrazovanja, ekonomske konkurentnosti, finansijskog upravljanja i mnogih drugih oblasti, postane kredibilna kandidatkinja za članstvo u NATO-u.

Jednom kada postanu članica NATO-a, države će i dalje imati korist od provedenih reformi, kao i od članstva u NATO političkoj i vojnoj strukturi - „sigurnosnom kišobranu“ – uključujući saradnju članica, odnosno podjelu troškova odbrambenih i sigurnosnih pitanja. Također, članstvo u NATO-u predstavlja dokaz da je država postigla nivo demokratičnosti vladavine i sigurnosti koji odgovara euroatlantskim zahtjevima. To je i znak da je država spremna za strana ulaganja i ekonomski rast. 

Vjerujem da su, u trenutnoj fazi procesa integracije, pripreme za članstvo u NATO-u ključne za građane Bosne i Hercegovine. Tokom protekle godine, razgovarala sam sa ljudima širom države i slušala njihova razmišljanja o NATO-u. Bez obzira da li je njihov stav o NATO-u pozitivan ili negativan, uvidjela sam manjak informisanosti i razumijevanja samog Saveza. Zajedno sa našim lokalnim i međunarodnim partnerima radimo na unaprjeđenju ovakvog stanja. Iskoristit ću ovu priliku da ukažem na jedno zabrinjavajuće pitanje. 

Mnogi ljudi vjeruju kako će približavanjem ili članstvom u NATO-u Bosna i Hercegovina biti primorana da učestvuje u akcijama koje ne podržava. Ovo nije istina. Osnovni princip Saveza jeste konsenzus - princip „jedna država - jedan glas“ bez obzira da li govorimo o Sjedinjenim Američkim Država sa 311 miliona ili Sloveniji sa dva miliona stanovnika. Princip konsenzusa znači da svaka članica NATO-a podjednako doprinosi radu i donošenju odluka, od onih koje se donose na nivou tehničkih komiteta do najvišeg nivoa. Svaka odluka usvojena konsenzusom je odluka koju su prihvatile sve članice, tako da bi BiH zadržala potpunu kontrolu nad svojim akcijama. 

Uvjerena sam da će politički lideri u BiH, kojima su građani povjerili svoju budućnost, pronaći način da riješe trenutno najveći izazov - popisivanje nepokretne vojne imovine, kako bi država mogla početi raditi na Akcionom planu za članstvo u NATO-u. Akcioni plan predstavlja sporazum o provođenju reformi potrebnih za pristupanje Savezu, a smatra se važnijim i od samog članstva. Podrazumijeva provođenje reformi u pravcu dalje demokratizacije društva, uključujući sigurno okruženje, odbrambeni i sigurnosni sektor koji će biti od koristi građanima, razvoj liberalne demokratije i individualnih sloboda što će doprinijeti političkom, ekonomskom i kulturnom razvoju, te funkcionalan politički i pravni sistem u kojem će važiti jednaka prava za sve građane, bez obzira na etničku i religijsku pripadnost ili političko opredjeljenje. 

Bosna i Hercegovina mora izvršiti još mnogo zadataka prije nego što se može nadati pozivu za članstvo, ali zadataka koji mogu biti izvršeni. Kada se uzmu obzir koristi procesa integracije u NATO, neophodno je održati zamah koji se razvijao do sada te prevazići trenutne političke i tehničke izazove. 

Komandant NATO štaba u Sarajevu brigadni general Giselle M. Wilz

Izvor: EWB portal