"Hrvatska je, između ostalog, ušla u EU sa očekivanjem od strane EU da bude primjer i konstruktivni partner kad se radi o njenom daljem proširenju na zemlje zapadnog Balkana", rekao je Juratović. 

NN: Kako komentarišete potencijalni zastoj u pregovorima Srbije i EU i moguću hrvatsku blokadu?

JURATOVIĆ: Očigledno je posrijedi nesporazum između Hrvatske i Srbije u vezi s otvaranjem poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i ljudska prava. Naime, Hrvatska traži od Srbije da uskladi svoje zakonodavstvo zauzimajući se za veća prava Hrvata u Srbiji i veću bezbjednost hrvatskih građana u Republici Srbiji. No, to su pitanja koja se mogu riješiti bilateralno, a osim toga, i mnogo brže otvaranjem pretpristupnih pregovora za ulazak Srbije u EU. Tako da sam uvjeren u to da će Vlada Hrvatske, imajući u vidu interese svojih građana, ubrzo uvidjeti da je bilo kakva blokada i po njih kontraproduktivna. 

NN: Da li je tačno da je Bundestag zatražio dodatne informacije od Vlade Hrvatske, čak se spominje i pozivanje njihovih predstavnika u Berlin?

JURATOVIĆ: U EU su sve članice ravnopravne i kad se radi o nekim nejasnoćama, onda se traži dijalog u duhu obostranog uvažavanja i traženja argumenata za najbolja rješenja. Tako da će sigurno doći do dijaloga koji je u obostranom interesu i koji će još više učvrstiti već tradicionalno dobre odnose Hrvatske i Njemačke. 

NN: Gdje je onda ta "crvena linija" između onog što članica EU ima pravo da traži od zemlje kandidata, a da to ne bude shvaćeno kao zloupotreba pregovaračkog procesa?

JURATOVIĆ: Po mom mišljenju "crvena linija" nije potrebna, jer cilj svih aktera mora biti da se procesi odvijaju u jednom konstuktivnom duhu. Jer to će biti na kraju partneri u jednoj zajednici demokratskih vrijednosti. Hrvatska je, između ostalog, ušla u EU sa očekivanjem od strane EU da bude primjer i konstruktivni partner kad se radi o njenom daljem proširenju na zemlje zapadnog Balkana. Ali isto tako bi bilo poželjno da se i Srbija više potrudi u izgradnji međusobnog povjerenja u regionu. 

NN: Ministar inostranih poslova Hrvatske, gospodin Kovač, rekao je da u ovom trenutku ne postoji veliki interes za proširenje EU. U tom svjetlu, koliko će biti izazovno za zemlje poput BiH i Srbije da održe tempo pristupnog procesa?

JURATOVIĆ: Ministar Kovač je, nažalost, u pravu i zato bi bilo poželjno da se i on više potrudi u vazi sa ubrzanjem pretpristupnih procesa za ulazak regiona zapadnog Balkana u EU. Na kraju krajeva, i dalji razvoj Hrvaske ovisi o što bržem ulasku tog regiona u EU. A što se, pak, tiče Srbije i BiH, one moraju znati da će klima u EU u vezi sa daljim proširenjem na zapadni Balkan uglavnom ovisiti o tome koliko ozbiljno će se ti procesi odvijati. Jer poslije ulaska Rumunije i Bugarske, raspoloženje za dalje proširenje EU jako je palo. Međutim, kako bilo da bilo, najbitnije je da politika i građani shvate da su te reforme koje pred njima stoje već dugo poznate i da se one ne sprovode radi Evrope već da bi države u kojima žive profunkcionisale. 

NN: Koji je, po Vašem mišljenju, trenutno najveći izazov BiH na putu ka EU? Da li je to presuda "Sejdić i Finci", mehanizam koordinacije ili nešto treće?

JURATOVIĆ: Ja mislim da su sva poglavlja poznata i po njima se već sad može početi raditi. Hrvatska je već sve svoje prevode poklonila Srbiji. Mi smo iz iskustva prethodnh proširenja mišljenja da je potrebno početi sa poglavljem 23 i 24. Dakle, reforma pravosuđa i ljudska prava, jer to su poglavlja koja su najsporija, ne zato što su najteža već zato što pogađaju, po mom mišljenju, najbolnije tačke političkih elita. A što se tiče presude "Sejdić i Finci", bez tog rješenja neće biti ulaska u EU. Rasizam u EU demokratskih vrijednosti nema mjesta.

NN: BiH je blizu zaključenja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom. Očekuju se teške i bolne reforme. Koliko to može smanjiti prijemčivost EU stanovništvu BiH?

JURATOVIĆ: Aranžman BiH sa Međunarodnim monetarnim fondom nema nikakve veze sa pretpristupnim procesima i reformama za ulazak u EU već sa promašenom politikom koja je odvela BiH u bankrot. Naime, da bi se te političke elite mogle dalje finansirati, moraju se zaduživati vani, a da bi održale vjerodostojnost vraćanja dugova, zato mora narod oskudijevati. Nažalost, političke elite mažu narodu oči da su to reforme za ulazak u EU, što pak mnogi vjeruju i okreću se protiv Evrope i time čine medvjeđu uslugu svojim političkim elitama kojima se ionako ne žuri u EU, gdje je vladavina prava i gdje je korupcija gotovo suzbijena.

NN: Evropski parlament pozdravio je obustavljanje referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH u RS. Kako vidite to pitanje?

JURATOVIĆ: Nažalost su to tipični rituali kojima se već decenijama složno zabavljaju političke elite BiH, a koji samo usporavaju procese razvoja društva. Dakle, EP je, po mom mišljenju, samo uljudno pozdravio prekid jedne dalje zabave već cijelom svijetu poznate političke elite BiH. Sve to bilo bi čak i smiješno da nije tako žalosno, jer dok se oni lijepo zabavljaju, sve više ljudi napušta zemlju, jer niko više nema živce za zemlju koju u međuvremenu nazivaju Apsurdistanom.

NN: EP je, takođe, usvojio Rezoluciju o BiH, koja ima prilično ambiciozna očekivanja, uključujući i ustavne promjene. Koliko je realno, u situaciji kakva jeste u BiH, očekivati neke veće ustavne zahvate?

JURATOVIĆ: Mislim da se već do sada pokazalo da EU nema potrebe za žurbom. EU je spremna pomoći, ali u Evropi niko ne želi kolonijalizam na Balkanu. Dakle, sve ovisi o volji naroda. Često sam u regionu i mnogo me raduje da sve više susrećem ljude, inicijative i organizacije koje shvataju da nemaju šta od drugih očekivati, a najmanje od svojih. Postoje udruženja preduzetnika, sindikata, intelektualaca pa i vjerskih zajednica koja su shvatila da im niko ne treba izvana ko će im biti tutor. Tutori trebaju postojećim elitama kako bi se skrivali iza njihovih leđa. Susrećem mnoge ljude različitih pogleda i vjera koji su shvatili da moraju u sebi probuditi čast i dostojanstvo, poštenje i vrline, uključiti srce i zdrav razum, živjeti vjeru ljubavi, a ne mržnje, zasukati rukave i sami uzeti svoju sudbinu u svoje ruke te složno tražiti rješenje za dobrobit svih. A ja im na to mogu samo reći da je upravo to Evropa demokratskih vrijednosti kojoj svi težimo i za koju trebamo i mi njihovu pomoć, a jedino u duhu takve Evrope možemo i mi njima pomoći.

Izvor: Nezavisne