Osim ove presude, u toku su još dva sudska procesa koji su po istom osnovu protiv RiTE „Ugljevik“ pokrenule firme „Terex-inženjering“ takođe iz Bijeljine i „Continental“ iz Ugljevika, tako da bi ukupna cifra koju bi RiTE „Ugljevik“ trebao da plati za nikada izvršene poslove, kako saznajemo, mogla da dostigne osam miliona KM.

Pravna zavrzlama u ovim sporovima, koja je traje punih 12 godina, počela je nakon što je RiTE „Ugljevik“ 2003. godine u postupku javne nabavke za izvođenje pomoćnih radova na površinskom kopu „Bogutovo Selo“, izabrao ove tri firme kao najpovoljnije, ali ugovori sa njima nisu zaključeni zato što je Vlada RS zadužila RiTE „Ugljevik“ da proizvodnju uglja i otkrivke do kraja te godine vrši sopstvenom mehanizacijom.

Presuda Vrhovnog sudaPreduzeće „Šico and company“ podnijelo je tužbu protiv RiTE „Ugljevik“ još 2005. godine, a ona je od tada „šetala“ od suda do suda, da bi Vrhovni sud RS 19. januara ove godine, odlučujući o reviziji koju je RiTE „Ugljevik“ uložio protiv presude Višeg privrednog suda u Banjaluci, odlučio da je ona neosnovana i donio presudu u korist tužioca.

U obrazloženju presude Vrhovnog suda u korist firme „Šico and company“, koja je u posjedu CAPITAL-a, navedeno je da je obavezi zključenja ugovora prethodio postupak po raspisanom tenderu i izbor najpovoljnijih ponuđača, među kojima je i tužilac, o čemu je i obaviješten od strane RiTE.

„Izjava o prihvatanju ponude proizvodi pravno dejstvo u trenutku kada je ponuđač primio, pa opoziv ponude nakon toga nije moguć. Iz toga proizilazi obaveza potpisivanja ugovora, a s obzirom da do toga nije došlo, krivicom tuženog, tužiocu pripada pravo da traži naknadu štete“, navodi se u presudi i dodaje da nema ni dokaza da je zaključak Vlade, nakon čega je kompletan postupak i obustavljen, dostavljen tužiocu, tako da obrazloženje RiTE „Ugljevik“ da bi taj ugovor i da je zaključen bio raskinut u roku od 30 dana kako je navedeno u ugovoru koji nije potpisan, nema uticaja na odluku suda.

Negativne posljedice na poslovanje RITE

Direktor RiTE „Ugljevik“ Đorđe Popović je za CAPITAL rekao da su u ovom preduzeću iznenađeni ovakvim ishodom i da će preduzeti sve preostale pravne lijekove protiv ovakve presude.

„Nema sumnje da će se eventualno izvršenje ove presude negativno odraziti na poslovanje rudnika i termoelektrane“, naglasio je Popović.

U RiTE „Ugljevik“ ranije su istakli da su sve radnje koje su do tada preduzete u postupku javne nabavke imale karakter pregovora i da nisu bili definisani svi bitni elementi eventualnih budućih ugovora. Oni su tada upozorili na različito postupanje sudova u istim predmetima.

Advokat: Ovo je konačno

Pravni zastupnik firme „Šico and company“ i druge dvije firme koje su tužile RiTE „Ugljevik“ Faik Muhić kaže za CAPITAL da RiTE mogu još podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali da i tu očekuje odluku u korist njegovog klijenta.

„Ustavni sud je već u dva navrata, u predmetima „Terex-inženjering“ i „Continental“, zauzeo stanovište koje je na tragu ove odluke Vrhovnog suda RS“, rekao je Muhić.

On je istakao da je u predmetu „Terex-inženjering“ donesena prvostepena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev, na šta je uložio žalbu koja se trenutno nalazi na rješavanju kod Višeg privrednog suda u Banjaluci.

„U slučaju „Continental“ donesena je prvostepena presuda kao u predmetu „Šico and company“, na šta je rudnik uložio žalbu tako da se i taj predmet rješava na Višem privrednom sudu u Banjaluci. Očekujem da će presude i u ovim predmetima biti u našu korist, jer se radi o apsolutno identičnom pravnom i činjeničnom stanju“, naglasio je Muhić i dodao da je u ova tri slučaja, a povodom jednog tendera, u proteklom periodu doneseno minimalno 12 presuda, dok je u dva navrata Ustavni sud odlučivao o apelacijama.

Odluka Vlade koja će Republiku Srpsku odnosno RITE Ugljevik sada koštati više od osam miliona KM donesena je 2003. godina kada je premijer bio Dragan Mikerević. Ministar privrede, energetike i razvoja bio je Milan Bogićević a ministar finansija Simeun Vilendečić koji su prethodno dali saglasnost Vladi da donese štetni zaključak koji će nakon 12 godina građani Srpske platiti milionima.

Logična odluka

Igor Vukajlović iz Udruženja „Tender“ smatra da je presuda Vrhovnog suda RS potpuno logična. „Potpuno je normalno da firma koja pobjedi na javnom pozivu angažuje resurse za obavljanje posla i na kraju ga ne dobije, dobije obeštećenje zbog izgubljene dobiti“, kaže Vukajlović. On podsjeća da je Zakon o javnim nabavkama BIH stupio na snagu u Srpskoj dvije godine nakon što se ovaj slučaj desio, ali to nije bitno jer su i prije njegovog usvajanja državni organi i institucije bile dužne da provode postupke javnih nabavki i poštuju direktive EU iz te oblasti.

Za 12 godina 13 presuda

Prva presuda u sporu „Šico and company“ i RiTE „Ugljevik“ donesena je 2007. godine kada Osnovni sud u Bijeljini odbio tužbeni zahtjev. Na to se tužilac žalio Višem privrednom sudu u Banjaluci koji je u decembru 2010. usvojio žalbu i ukinuo presudu Osnovnog suda u Bijeljini te predmet vratio na ponovno suđenje.

Spor je nakon toga nastavljen pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini koji je polovinom 2011. donio presudu u korist firme „Šico and company“. Na to se žalio RiTE „Ugljevik“, a odlučujući po njihovoj žalbi Viši privredni sud u Banjaluci je krajem 2012. uvažio žalbu i odbio kao neosnovan zahtjev tužioca za naknadu štete u iznosu od 1,24 miliona KM sa zakonskom kamatom.

Protiv te presude tužilac je potom izjavio reviziju, a Vrhovni sud RS je u februaru 2014. godine usvojio žalbu i predmet vratio na ponovno suđenje Višem privrednom sudu u Banjaluci koji je u maju 2014. godine usvojio žalbu tuženog i predmet ponovo vratio sudu u Bijeljini.

U ponovnom postupku Okružni privredni sud u Bijeljini je u februaru 2015. godine donio presudu u korist firme „Šico and company“ i obavezao RiTE „Ugljevik“ da joj isplati odštetu i iznosu od 1,19 miliona KM sa zakonskom kamatom. RiTE se i na to žalio Višem privrednom sudu u Banjaluci koji je u aprilu prošle godine žalbu odbio i potvrdio presudu suda u Bijeljini. RiTE je zatim uložio i reviziju koju je na kraju Vrhovni sud odbio kao neosnovanu.

Izvor: Capital