Otkako je od oktobra prošle godine Žito d.d., najveća prehrambena kompanija u Sloveniji postala dio Podravkine grupe, otvorilo joj se čak 20 novih tržišta svijeta. Najavljena kao najveća akvizicija u Podravkinoj istoriji, Grupa Žito ima prihod oko 120 miliona evra, posjeduje 16 proizvodnih pogona i zapošljava preko 1.100 ljudi. Akvizicija je počela prošle godine i do sada je Podravka preuzela 97, a uskoro planira i preostalih 3 posto.

Podravka kupovinom Žita značajnije ulazi na slovenačko tržište, a Žito kroz distributivne kanale Podravke, dobija pristup tržištima regije. Tako je Podravka sredinom februara u Ljubljani bh. novinarima predstavila najveću akviziciju u svojoj istoriji.

„Žito je najveća akvizicija Podravke, nakon koje će ova grupa imati prihod na godišnjem nivou veći od 600 miliona evra. Nakon akvizicije, nama slovenačko tržište postaje izuzetno važno, do sada je BiH bila drugo tržište po prodaji, a sada će to biti Slovenija", kazao je Milan Tadić, stariji potpredsjednik uprave Podravke za regiju Adria, te istakao da ima velika očekivanja i oko zajedničkog nastupa na tržištu BiH: „Preko prodajno-distributivne mreže Podravke smo već početkom 2015. počeli distribuisati i prodavati proizvode Žita, a već prvi rezultati su obećavajući".

Novinari su nakon obilaska centralnog ureda Žita u Ljubljani nastavili obilazak kroz glavni pogon, proizvodni pogon hljeba u Vrhniki, fabriku u Gradišču i fabriku bombona u Krškom. Predsjednik uprave Žita Janez Bojc izrazio je zadovoljstvo novim vlasnikom naglasivši da je u ovome spajanju Žitu posebno značajna Podravkina prodajna mreža koja se prostire u 23 zemlje svijeta, na preko 50 tržišta: „Vjerujemo da će sve više naših brendova naći svoje mjesto i na policama na ovim tržištima. Takođe, veoma sam zadovoljan time što unutar Podravke veoma cijene naše dosadašnje uspjehe u području pekarstva tako da to žele i dalje podržati i pomoći nam da postanemo evropski igrač u toj oblasti", kazao je Bojc. 

Evidentno je, dakle, da posebno velike planove Žito ima sa svojom pekarskom linijom, pa je pekara u Vrhinki bila logična slijedeća destinacija. Novinari su poseban interes iskazali za proces proizvodnje i recept kuhanja heljdinog hljeba sa orasima, jednog od najpopularnijih pekarskih proizvoda pekare u Vrhinki. Damjan Bohar, voditelj marketinga hljebova, objasnio je da se proizvodnja ovog hljeba odvija obrnuto u odnosu na druge pekare. Naime, inače se tijesto miješa ručno, a u Vrhniki mašinski, drugi tijesto oblikuju mašinski, a oni to rade ručno. 

Hljeb se peče u parrnoj peći kako se ne bi isušio i kako bi ostao svjež i mekan.

Nakon toga, u proizvodnoj jedinici u Gradišču novinare su dočekali nama dobro poznati „Maestro“ začini, isprobavani su čajevi „1001 Cvet“, ali i brojni drugi proizvodi koji su na našemu tržištu poznati pod brendom „Zlatno polje“ – riža, palenta i bebe griz. Ipak, posljednji dan posjete bh. medija je bio i najslađi – obišli su fabriku bombona i konditorskih proizvoda „Šumi“. Tokom šetnje kroz prozvodni pogon, samo su rijetki mogli odoljeti slatkišima na proizvodnim trakama. Još otkako je u 19. vijeku Jozefina Šumi počela praviti bombone, cijele generacije regije su odrastale uz slatkiše iz fabrike u Krškom.

„Šumi“ je ostao posebno popularan kod nas u BiH, a Jerneja Strmšek – Turk, brend-menadžerica za program bombona tvrdi da su slavne bombone najprodavaniji brend Žita u BiH: od ukupne prodaje proizvoda kompanije Žito u BiH, čak 35 posto prihoda od prodaje dolazi prodajom bombona „Šumi“.

Žito svake godine, u prosjeku proizvede 180 novih proizvoda. Među proizvodima koji su trenutno prisutni na bh. tržištu su riža i tjestenina "Zlatno polje", te "Maestro" začini i bombone "Šumi". Proizvodi posjeduju certifikate, koji su neophodni za uspješno poslovanje širom svijeta. To su ISO 9001, IFS, Kosher, Hallal i Bio certifikati, koji garantiraju kvalitet.

Uz Grupu Podravka, koja se svrstava u sam vrh prehrambene industrije na tržištu regije s ukupnim prihodom na godišnjem nivou od oko 600 miliona evra, od Žita se, na našemu tržištu, mnogo očekuje.

Autor: Frontal