Banja Luka
Evo kako je upropašten FK Borac
Od osvajača Premijer lige Bosne i Hercegovine za sezonu 2010/2011, do prosjačkog štapa 2015. godine. Ovako bi se mogao sažeti pad fudbalskog kluba Borac iz Banjaluke za samo nekoliko godina. Međutim, zašto se ovo desilo i koji su razlozi kraha najboljeg fudbalskog kluba u istoriji Republike Srpske?
Robert Zrilić, direktor FK Borac, izjavio je za Frontal da je glavni krivac za stanje koje sada vlada u ovom fudbalskom klubu finansijske prirode. On kaže da se negativan trend poslovanja kluba odvija već dugi niz godina.
“Problem Borca su dugovi koji klub vuče niz godina, kao i blokirani računi. Samo poreski dug Borca iznosi 11 miliona konvertibilnih maraka. Unazad 17-18 godina nisu plaćani porezi i doprinosi, radnici nemaju ovjerene zdravstvene knjižice, kao i sami igrači na kraju krajeva. Neodgovorno poslovanje bivših rukovodilaca vodilo je do toga da npr. 5-6 trenera i nekoliko igrača koji su ranije dobili otkaz (neki od njih još prije više od deset godina) moraju biti isplaćeni i to u sljedećim ciframa:
- Mišo Vukelja 90 000 maraka
- Bogdan Petković 45 000 KM
- Josip Pelc 55 000
- Neno Gavrilović 39 000 KM itd.
Meni je neshvatljivo kako to niko nikada nije analizirao i potegao odgovornost za stvaranje dugova”, ističe Zrilić.
On smatra da Borac proganja duh prošlosti i da odgovornost za to snose ljudi koji su bili na poziciji direktora u trenucima kada su se donosile loše odluke.
“Ko je bio direktor kluba 31.12.2005., koji je praktično na dan Stare godine davao otkaze? Taj momenat nas je dočekao ove godine, gdje smo morali sanirati zaostali dug, što smo nasreću uspjeli zahvaljujući prodaji jednog igrača u Rapid iz Beča. Mislim da je problem Borca taj što klub živi život prošlosti i ne može da razmišlja o budućnosti”, dodaje Zrilić.
Zrilić je rekao i da je klub gubio brojne sudske sporove zbog nemara i nedostatka brige rukovodioca, kao i neplaćanja priprema i putovanja igrača.
“2009. godine Borac gubi sudski spor sa Školom fudbala „Džaja“. Ali kako je to izgledalo? Prvostepena komisija FS je presudila u korist Borca, kao i drugostepena. Međutim, ta Škola fudbala tada mijenja ime u „Fudbalski klub Džaja“ i tuži Borac u osnovnom sudu po istoj osnovi. Na sudu se niko ne pojavljuje ispred kluba i Borac gubi taj spor zbog propuštanja. Za to nam je kasnije došlo na naplatu 1 100 000 KM, koje sam ja svojim angažovanjem i trudom uspio svesti na nekih 600 000 maraka. A da budemo iskreni, ni prepreme na kojima su boravili naši igrači nisu plaćani, pa nam je tako nedavno došlo na naplatu računi od prije šest godina i više, iz Turske i Zlatibora (gdje smo boravili na pripremama, a niko nije platio račune). Sada smo mi dužni i te dugove izmiriti“, rekao je Zrilić.
Samo za struju dužni više od 2 miliona KM
On dalje objašnjava kako je dug Borca ujedno i najveći problem ove ekipe, a ukupan dug iznosi oko 15 miliona KM, od čega samo za poreze i doprinose, kao i električnu energiju Borac duguje 13 miliona KM.
„Sa svim kamatama mi sada dugujemo 15 miliona KM. Da smo i prvi na tabeli, ne možemo dobiti licencu za takmičenje u Premijer ligi, a kamoli proći monitoring za evropska takmičenja. Ministarstvu finansija dugujemo oko 11, a za struju više od dva miliona. Ovo su nenaplativi dugovi“, ističe Zrilić.
Rješenje je u novom Zakonu o sportu i intervenciji lokalne zajednice
„Novi Zakon o sportu je u pripremi i on će, nadam se, biti ubrzo usvojen. Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport radi na tome. To je jedna stvar. Druga stvar se tiče lokalne zajednice. Stadion se mora vratiti u nadležnost opštine, odnosno lokalne zajednice. Ako sistem tako funkcioniše u jednoj Austriji ili Njemačkoj, što ne bi mogao i ovdje? Onda će se grad baviti održavanjem terena i stadiona, odnosno unajmiti nekoga da radi za njih na poslu održavanja“, tvrdi Zrilić.
Direktor Borca na kraju zaključuje da Borac ima šansu, ali i da se društvo mora uključiti u rješavanje problema. Po njegovim riječima, od kada je na ovom mjestu, intenzivnim i savjesnim radom uspio je smanjiti dug bivšeg šampiona BiH za dva miliona maraka, i takav pristup odgovornom poslovanju neophodno je zadržati i u budućnosti.
Autor: Stefan Blagić