Ovaj paradoks možda i najbolje opisuje stanje u banjalučkoj privredi, koja je poslije rata izgubila mnoga tržišta. Postratni menadžeri za novu utakmicu nisu imali ni duha ni daha, a sve je, na koncu, "na volej" dočekala privatizacija.

Za samo šest godina gubici banjalučke privrede narasli su za 374.658.601 KM. Naime, gubici u 2008. godini, kada su u Banjaluci bila 2.352 privredna preduzeća, iznosili su 169.260.585 KM. Danas, sedam godina kasnije i s neznatnim povećanjem privrednih preduzeća (2.462), gubici banjalučke privrede su 543.919.186 KM. Da stvar bude gora, a prema podacima Odjeljenja za privredu banjalučke Gradske uprave, radnika je - manje: u 2008. godini bilo ih je 44.834, a prošle godine - 44.553.

Predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada smatra da je stanje još gore. On kaže da je 1990. godine u privredi BiH bilo zaposleno 960.000 radnika.

"Te godine je cijela BiH imala 404.000 penzionera. I tada je bilo problema, a kamoli danas, kada su ove brojke zamijenile mjesta. Kako je moguće da najlošije posluju ona preduzeća čiji je vlasnik Vlada RS? Grad Banjaluka je, sa druge strane, morao reći kako je došlo do ove porazne statistike i kako su nastali ovoliki gubici u privredi", kaže Belenzada.

Ukupni prihod banjalučkih preduzeća u prošloj godini iznosio je 6,6 milijardi KM i smanjen je za 1,5 odsto u odnosu na 2013. godinu. Dobit preduzeća iznosila je 434 miliona KM i povećana je za 19,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je gubitak bio 544 miliona KM i povećan je u odnosu na 2013. godinu za 37,3 odsto. Od 2.462 privredna preduzeća u Banjaluci najmanje ih je iz prerađivačke industrije (297 ili 12,1 odsto), a najviše je trgovačkih firmi (843 ili 34,2 odsto).

"Više je nego neophodno da se sazna razlika između doprinosa u ovom periodu. Javna potrošnja mora biti manja, kao i fiskalni i parafiskalni nameti. Privreda ne može da pokriva glomazni birokratski aparat. U Banjaluci niču mnoge velelepne zgrade, ali sve one su podignute kreditima, umjesto novcem iz privrede i sve će one pojesti same sebe kroz koju godinu", smatra Belenzada.

Najveće učešće od 36,5 odsto ostvarili su trgovački prihodi (2,4 milijarde KM), zatim preduzeća iz prerađivačke industrije (1,6 milijardi KM, ili 24,9 odsto), a učešće od 10,3 odsto prihoda ostvarila su preduzeća iz oblasti informacija i komunikacija.

Rashodi banjalučke privrede u 2014. godini iznosili su 6.701.392.441 KM i manji su za 0,2 odsto u odnosu na rashode iz prethodne godine. Obaveze kod navedena 2.462 banjalučka preduzeća u 2014. godini iznosile su 6,48 milijardi KM i veće su 9,2 odsto u odnosu na 2013. godinu, dok su ukupna potraživanja u 2014. godini iznosila 1,47 milijardi KM i manja su 0,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

"Banjaluka nema nijedno privredno preduzeće iz oblasti elektronike ili metalurgije, a prije rata je bila poznata po tome. To je sramota. Privreda je uništena da bi nekoliko ljudi došlo u posjed nekretnina i zemljišta. Notorna je prevara da fabrike ne mogu da rade u gradu. Gradovi se i prave oko fabrika, a ne obrnuto", tvrdo Belenzada.

Investiciono-razvojna banka RS evidentirala je 35 neprivatizovanih privrednih društava sa sjedištem u Banjaluci, čije su akcije uključene u portfelj Akcijskog fonda RS. Većina društava, odnosno njih 19, nisu aktivna ili se vodi postupak stečaja, dok je 16 društava aktivno. Neka od ovih aktivnih društava, prema riječima direktorice IRB RS Snježane Vujnić, Odlukom Vlade RS o određivanju preduzeća od strateškog značaja do daljega neće biti privatizovana: "Aerodromi RS", "Putevi RS", "Lutrija RS" i "Srpske pošte".

"Nominalna vrijednost državnog kapitala aktivnih društava iznosi 377.048.966 KM, dok njihova fer vrijednost na kraju juna ove godine iznosi 234.825.831 KM. Najveći dio ove vrijednosti, oko 51 odsto, odnosi se na društva koja neće biti privatizovana", kaže Snježana Vujnić.

Trenutno, dodaje ona, ne postoje potencijalni investitori za kupovinu državnog kapitala nekog od neprivatizovanih banjalučkih društava.

"Ipak, IRB RS periodično nudi na prodaju akcije državnog kapitala, uglavnom putem berze. Posljednji paket akcija (30 odsto od akcijskog kapitala) 'Čajavec - Specijalne opreme' prodat je u junu ove godine. Sva neprivatizovana društva, sa druge strane, karakteriše prevelika zaduženost. Među najzaduženijim preduzećima su 'Kosmos', 'Mikroelektronika' i 'Stočar'", istakla je Vujnićeva.

Banjaluka nije jedini grad u RS čija je privreda gotovo u potpunosti uništena. I Bijeljina boluje od iste bolesti. Sekretar Regionalnog centra Saveza sindikata RS u Bijeljini Nebojša Andrić kaže da je u privredi Bijeljine nekada radilo 11.500 radnika, a da ih je danas svega - 1.000.

"Mnogi se više i ne sjećaju prvih privatizacija preduzeća u Bijeljini, čija vrijednost nije prelazila 300.000 KM. To su bila preduzeća 'Tuzla prevoz', 'Interšped', 'Transprom', 'Union - invest montaža', 'Autosaobraćaj', 'Pivara', 'Rudnici lignita Kreka'. Ostalo je samo zabilježeno da su prodata za 410.311 KM, od čega je 105.321 KM isplaćena u gotovini, dok je 304.990 KM isplaćeno starom deviznom štednjom", kaže Andrić.

Među privatizovanim preduzećima čija je, nastavlja Andrić, vrijednost kapitala bila iznad 300.000 KM, bili su: "Zlatibor", "Napredak", "Progres", "Distributivni centar", Robna kuća "Pobjeda", "Univerzal", "Oprema", "Elektron", "Semberija transport", Građevinsko preduzeće "Rad", Trgovinsko preduzeće "Drina", "Duvan", "Grafosemberija", Ugostiteljsko preduzeće "Drina", "Šipad - Stolar", "Žitopromet" i Industrija građevinskog materijala "Drina". Ova preduzeća su prodata za 14.531.926 KM, od čega je 620.825 KM isplaćeno gotovinom, dok je čak 13.911.101 KM isplaćeno starom deviznom štednjom.

"Kasnije će uslijediti privatizacija 'Elvaka', 'Kurjaka', 'Zenita', 'Semberije', 'Semberke', 'Remont montaže' i 'Razvitka' iz Dvorova. Preduzeća 'Kurjak' i 'Zenit' odavno su ugašena, a na njihovim lokacijama otvoreni su šoping centri i diskoteke. Strateška preduzeća, kao što su 'Veterinarska stanica', 'Vodovod i kanalizacija', 'Komunalac', 'Sava', 'Elektrobijeljina', 'Poljoprivredni zavod' i Fabrika šećera, privatizovana su po posebnom programu privatizacije koji je utvrdila Vlada RS, ali pokazalo se da radnici većine privatizovanih preduzeća nisu bili puno bolje sreće u odnosu na svoje kolege iz drugih velikih firmi", smatra Andrić.

Rezultati privatizacija

Od početka gotovinskih prodaja državnog kapitala u banjalučkim preduzećima, odnosno od 2000. godine do kraja 2014. godine, privatizovano je ukupno 131 preduzeće, ili 70,81 odsto ukupnog broja banjalučkih preduzeće predviđenih za privatizaciju (185).

Prihod ostvaren prodajom državnog kapitala navedenih banjalučkih preduzeća iznosi 1.371.366.862,90 KM, a u strukturi navedenog prihoda 96,2 odsto potiče od privatizacije 15 strateških preduzeća (1.319.468.961,90 KM), a 3,8 odsto (51.897.901,00 KM) od privatizacije 116 banjalučkih preduzeća od lokalnog značaja.

Izvoz i uvoz

Ukupan izvoz sa područja Banjaluke, ostvaren 2014. godine, iznosio je 516,82 miliona KM, dok je vrijednost ostvarenog uvoza iznosila 2,02 milijarde KM.

Pritom je iskazan spoljnotrgovinski deficit u iznosu od 1,5 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom prošle godine iznosila je 25,6 odsto.

Gdje su radnici?

Obrad Belenzada smatra da narodni poslanici ne smiju imati veće plate od inženjera, dodajući da radnici i poslodavci moraju biti na istoj strani.

"Radnika danas nema nigdje. Uništeni su. Nalaze se na margini. Nema ih u javnom životu. Nijedan radnik nije nosilac neke društvene moći ili položaja. To je pogubno. Ovo je država i grad podignut na privrednom i radničkom groblju", kaže Belenzada.

Giganti nekad i sad

Poslovni portal "Capital.ba" i "Nezavisne novine" će serijom tekstova detaljno objasniti i podsjetiti kako su uništeni nekadašnji privredni giganti - banjalučka preduzeća koja su zapošljavala najveći broj radnika.

Izvor: Nezavisne