Svoju riječ o referendumu dali su i svjetski ekonomski stručnjaci.

Među prvima se oglasio nobelovac Džozef Stiglic koji je žestoko iskritikovao politiku „Trojke“.

"Grci, obe opcije nose veliki rizik. Ja savjetujem da zaokružite „ne“. Ta opcija vam garantuje kakvu-takvu nadu da ćete sami kontrolisati sopstvenu sudbinu. Suprotna opcija pruža nepojmljivo mučenje i dužničko ropstvo", rekao je Stiglic.

S njim se slaže još jedan dobitnik Nobelove nagrade Pol Krugman.

"Grčke banke su zatvorene, a kontrola kapitala je uvedena. Izlazak Grčke iz zone evra uopšte nije tako strašan, a situacija o napuštanju djeluje mnogo svjetlije od ostanka u bezizlaznom lavirintu dugova", kaže Krugman.

Suprotno mišljenje ima Viki Prajs, glavna savjetnica Centra za ekonomsko istraživanje.

"Ja bih zaokružila „da“. Ta opcija zadržava banke u solventnom stanju i ostavlja prostor za dalje pregovore", poručila je Prajsova Grcima.

Činjenica je da obe strane snose odgovornost za katastrofalno stanje u Grčkoj. Krivica Grka je u prevelikom zaduživanju, dok su kreditori surovim mjerama štednje dodatno obogaljili ekonomiju.

Slično razmišlja priznati stručnjak Džefri Saks koji smatra da EU mora da „olabavi stisak“.

"Nijemci moraju da promijene svoj stav i omoguće Grčkoj ostvarivi način vraćanja dugova. Da bi se to desilo, Grci moraju da zaokruže „ne“ ili im nema spasa", dodaje Saks.

Jedini nobelovac koji bi zaokružio „da“ je Kristofer Pisarides.

"Put oporavka je suočavanje sa problemom, a ne bježanje od istog", jasan je Pisarides.

Krug stručnjaka koji glasaju za „ne“ zatvara profesor u Pariskoj školi ekonomije Tomas Piketi, koji je zahtjeve kreditora nazvao „klasičnom iznudom“, prenosi Blic.

Otvorena glasačka mjesta

Glasačka mjesta u Grčkoj otvorena su jutros kako bi se građani izjasnili da li je "za" ili "protiv" zahtjeva međunarodnih kreditora za mjere štednje i rast poreza za finansijsku podršku.

Referendum u Grčkoj održava se nakon što Atina nije uspjela da postigne dogovor sa predstavnicima "trojke" - EU, Evropske centralne banke /ECB/ i Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ čime bi bila oslobođena posljednja tranša finansijske pomoći vrijedne 7,2 milijardi evra.

Atina zbog toga nije imala potrebna sredstva da 30. juna uplati ratu MMF u iznosu od 1,7 milijardi evra.

Trojka je 25. juna pred predstavnike Atine iznijela prijedlog za niz mjera štednje.

Premijer Aleksis Cipras objavio je 27. juna da će se javnost o prijedlogu izjasniti na referendumu, a dan kasnije to su podržali predsjednik i parlament.

U Grčkoj ima oko deset miliona registrovanih glasača i prvi preliminarni rezultati očekuju se neposredno po zatvaranju birališta poslije 19.00 časova.

Izvor: Srna