Stručnjaci smatraju da je vjerovatno najveća greška malezijskih vlasti to što vojska nije presrela avion kad je skrenuo s rute [AP]

I godinu dana od nestanka aviona Malaysia Airlinesa na letu od Kuala Lumpura do Pekinga ta je nesreća i dalje nerješiva zagonetka, pišu agencije.

Iako su udaljene i nemirne vode južnog Indijskog okeana detaljno pretraživane, istražitelji nisu pronašli letjelicu koja je prije godinu nestala bez traga.

Nemogućnost da se locira avion, koji je nestao 8. marta 2014. sat vremena nakon polijetanja sa aerodroma u Kuala Lumpuru, otvorio je put brojnim teorijama zavjere.

Kelly Wen (30) jedna je od kineskih državljana i članova porodica stradalih koji su prošli mjesec otišli u Kuala Lumpur tražiti odgovore o nestalom avionu.

Tvrdi da se sumnje i teorije zavjere gomilaju jer vlasti nisu iskrene u informiranju javnosti o onome što znaju o nesreći.

"Mnogo je pitanja bez odgovora", rekla je agenciji dpa.

Wen, čiji je suprug bio među 239 putnika, kaže kako joj nije jasno zašto je malezijska Vlada požurila proglasiti sve putnike i članove posade mrtvima iako letjelica nije pronađena.

Jinag Hui (41), kojem je 70-godišnja majka bila na letu MH370, ne može sakriti sumnju da se potraga vodila na pogrešnom mjestu. Dodaje da Malezija ne može izbjeći odgovornost da otkrije šta se desilo sa avionom.

"Proglašenje naših voljenih mrtvima neće nam donijeti mir. Avion se mora pronaći. Moramo znati šta se dogodilo", tvrdi.

Ko je kriv

Pored brojnih teorija zavjere, konvencionalniji pravci istrage fokusirani su na ljude u avionu, uključujući pilota.

Dokumentarac National Geographica sugeriše da je avion namjerno skrenut s rute i upire prstom u kapetana Zaharieja Shaha Ahmada kao vjerovatnog krivca.

Malezijski policijski izvor koji je želio ostati neimenovan, međutim, tvrdi da istražioci nisu našli dokaze koji bi pilota povezali s nestankom aviona, piše Hina.

"Nismo pronašli ništa što bi bilo koga, uključujući kapetana, pretvorilo u osumnjičenika ili osumnjičenike", rekao je.

Izvor iz avijacije smatra da je vjerovatno najveća greška malezijskih vlasti povezana s letom MH370 to što vojska nije presrela avion kad je skrenuo s rute.

"Vojska je imala MH370 na radaru kada je prelazio iz Južnog kineskog u Andamansko more, ali je ostala nijema. Pravilo je da vojska presreće neidentifikovane letjelice koje ulaze u nacionalni vazdušni prostor, a to ovdje nije učinjeno. Da jest, znali bi mnogo više o sudbini aviona", tvrdi izvor.

Malezijski i australijski službenici koji koordinišu postojeću potragu uvjereni su da traže na pravom mjestu. "Informacija je precizna. Svaki avion ima svoj signal... zato su istražilačke ekipe uvjerene da je avion išao prema južnom Indijskom okeanu", rekao je malezijski ministar saobraćaja Liow Tiong Lai.

Jorg Schluter, profesor na odjelu za mehaniku i aeronautiku na singapurskom tehnološkom fakultetu, takođe vjeruje da se traga na dobroj lokaciji.

"Ono malo čvrstih podataka što ih imamo je iz satelita. Oni pokazuju da se avion kretao relativno stabilnom brzinom suprotno od satelita. Zajedno s procijenjenom minimalnom i maksimalnom brzinom leta, može se odrediti koridor", kazao je.

Potraga i činjenice

U nestalom Boeingu 777-200 Malaysia Airlinesa bilo je 227 putnika i 12 članova posade. Poletio je iz Kuala Lumpura u 21 minutu poslije ponoći i po rasporedu je trebao sletjeti u 6,30 sati u Pekingu.

Manje od sata nakon polijetanja s letjelicom je izgubljen kontakt. Posada nije uputila nikakav signal za opasnost.

Potraga za MH370 najopsežnija je u istoriji avijacije. Prvih dana nakon nestanka fokusirala se se na planiranu rutu aviona sjeveroistočno od Kuala Lumpura, prema Kambodži i Vijetnamu.

Poslije se, pošto je analiza podataka o letu sugerisala da je avion skrenuo s putanje, premjestila s Južnog kineskog mora na područje južnog Indijskog okeana.

Vijetnam, Malezija, Kina, Tajland, Indija, Australija, Novi Zeland i Sjedinjene Države poslali su brodove i avione za podršku potrazi.

Od 30. marta prošle godine potragu usklađuje posebno osnovani centar za koordinaciju (JACC) sa sjedištem u Canberri.

Pošto na površini mora nisu pronađeni dijelovi olupine, napori da se pronađe letjelica fokusirani su na mapiranje morskog dna.

Podvodnu potragu, za koju je unajmljena holandska kompanija Fugro, predvode posebna vozila za kretanje po morskom dnu opremljena skenerima, sonarima, kamerama i drugim sofisticiranim uređajima.

Radi se o području okeana koje na dnu ima visoravni, ali i podmorske planine, prevoje, litice i ponore. Površina koja se pretražuje površine je 60.000 kvadratnih kilometara (nešto više od površine Hrvatske), a mapiranje bi moglo biti gotovo do maja ove godine.

Izvor aljazeera.net