Njemačko ministarstvo spoljnih poslova jasnim je riječima poručilo: „Hitno“ – i upozorilo na rizike putovanja u Jemen. „Nijemci koji se možda još nalaze tamo pozivaju se da otputuju iz Jemena“, navodi se na internet stranici Ministarstva. U petak je Njemačka i privremeno zatvorila svoju ambasadu u glavnom gradu Sani – kao što su to uradile i SAD, Velika Britanija, Francuska i Italija. U obrazloženju se navodi da je stanje u Jemenu izrazito nestabilno.

Državni udar

Protekle sedmice su šiitski Huti pobunjenici sa sjeverozapada zemlje u potpunosti preuzeli vlast u Sani. Svrgnuli su prelaznog predsjednika Mansura Hadija i raspustili parlament. To je Državni udar s kojim mnogi građani nisu saglasni. Naprotiv: brojni suniti glasno se protive delovanju Huta, naoružavaju se i udružuju s terorističkom mrežom Al Kaidom. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je upozorio da se Jemen raspada pred očima cijelog svijeta. Višemjesečni pregovarački napori Ujedinjenih nacija su, čini se, u potpunosti propali.

Protesti protiv pobunjenika

Zaista, Jemen se bori istovremeno s brojnim problemima. Ta država s 25 miliona stanovnika je jedna od najnerazvijenijih zemalja svijeta. Broj stanovnika brzo raste, veliki dio živi u ekstremnom siromaštvu. Nepismenost i nezaposlenost su široko rasprostranjeni, nestašica vode u međuvremenu poprima dramatične razmjere. Od iznuđene ostavke dugogodišnjeg vlastodršca Alija Abdulaha Saleha 2012. godine, Jemen potresaju nasilje i politički nemiri. Vladu privremenog predsjednika Hadija pomaže Saudijska Arabija, ali i ta velika država gubi konce u Jemenu. Početkom 2014. su pobunjenici krenuli u ofanzivu u okviru koje su zauzeli glavni grad i proširili svoju kontrolu nad zemljom u smjeru juga.

Borba za vlast

Huti se bore za učešće u vlasti. Od građanskog rata šezdesetih godina se šiiti osjećaju zapostavljenim u odnosu na sunitsku većinu. Između 2004. i 2010. su Huti vodili često i višemjesečne borbe s vladinim trupama predsjednika Saleha. No, zaraćene strane su uvijek uspjevale da postignu i primirje. Međutim, u okviru Arapskog proljeća su se mnoga plemena udružila s Hutima, dijelovima vojske, brojnim sunitskim islamistima i mladim demonstrantima protiv tadašnjeg predsjednika – barem privremeno. Saleh se povukao. Ali je ostao u Jemenu i uspio da održi dio svojih pristalica u vojsci i u plemenima.

Pristalice bivšeg predsjednika Saleha

Tokom pregovora oko nacionalnog Ustava koji su uslijedili, interesi Huta i nekada nezavisnog juga zemlje nisu dovoljno uzeti u obzir. Umjesto toga se na političku scenu probila islamistička stranka Islah. Ali Islah je zatim izgubio podršku Saudijske Arabije, zemlje koja se okrenula protiv Muslimanske braće, a upravo oni čine jezgro Islaha. Šiite sa druge strane pomaže Iran, što je opet katastrofalan scenario za zemlje Persijskog zaliva kojima dominiraju suniti.

Čežnja za Salehom

Huti sada koriste slabost protivnika te napreduju prema jugu. Podršku im u međuvremenu pruža bivši predsjednik Saleh koji se zavadio sa svojim naslednikom i stranačkim kolegom Hadijem. Saleh želi ponovno na vlast – ili makar da ima značajan uticaj. On je 33 godine vladao. Za to vrijeme se situacija u Jemenu kontinuirano pogoršavala. Ali, uzmemo li u obzir trenutni haos, mnogi u Jemenu u međuvremenu čak priželjkuju povratak Saleha na vlast.

izvor: DW