Strane su navodno dogovorile povlačenje teške artiljerije, kreiranje demilitarizovane zone i budući politički status istočnoukrajinskog regiona.

 

 

Sastanak u Minsku, koji je još nazvan i samitom "posljednje nade", počeo je užim sastankom četvoro lidera, Vladimira Putina, Petra Porošenka, Fransoa Olanda i Angele Merkel, koji bi kasnije trebao da se proširi i da uključi i njihove savjetnike. Kako prenosi agencija AFP, kamere ruskih televizija zabilježile su trenutak rukovanja predsjednika Rusije i Ukrajine. 

 

Poslije dva sata pregovora "četvorka", zajedno sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, napustila je sastanak, kratko se zadržala pred medijima za slikanje, a potom je bez komentara uslijedio povratak za pregovarački sto. 

 

Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je izjavio po dolasku u bjelorusku prestonicu da će sukobi izmaći kontroli ukoliko se ponovo ne uspostavi primirje.

 

Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila uoči samita da postoji tračak nade u postizanje mira, ali ne više od toga.

 

Paralelno sa susretom četiri lidera, rasplamsavaju se borbe na istoku Ukrajine. U sukobima u posljednja 24 časa poginulo je više od 45 ljudi. Najmanje 19 vojnika je poginulo i 78 je ranjeno, saopšteno je u Kijevu.

 

Ukrajinska vojska je saopštila da je izgubila 19 vojnika, najveći broj njih ubijen je u gradovima koje u okruženju drže proruski pobunjenici. Pet ljudi je poginulo u granatiranju Donjecka, uporišta pobunjenika.

 

Tako je broj žrtava ukrajinskog sukoba prešao 5.400, a posljednjih je sedmica u obnovljnim sukobima naglo porastao broj civilnih žrtava. Samo između 31. januara i 5. februara poginulo je 263 civila.

 

Petro Porošenko je najavio odlučne mjere ukrajinskih vlasti.

 

“Ja, vlada i parlament smo spremni da donesemo odluku o uvođenju ratnog stanja na cijeloj teritoriji Ukrajine. Neću oklijevati sa takvom mjerom ako neodgorovni potezi agresora budu vodili rasplamsavanju sukoba.

 

Mi smo za mir, ali ako treba da udarimo u zube, to ćemo učiniti. Ako treba da branimo zemlju činićemo to do kraja. Mislim da, na žalost, treba da budemo spremni za obje opcije”.

 

Istovremeno, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je optužio zvanični Kijev za eskalaciju sukoba.

“Izražavam snažnju sumnju da ukrajinske vlasti nastoje da poboljšaju svoju vojnu poziciju na terenu, kako bi to iskoristili tokom sastanka u Minsku”.

 

Američka vojska učestvovaće u obuci ukrajinskih trupa angažovanih u sukobima protiv proruskih aktivista na istoku Ukrajine, izjavio je danas general Ben Hodžes, komandat američkih snaga u Evropi.

 

“Prije svega, veoma je važno priznati da to nisu separatisti već produžena ruka Vladimira Putina. Očigledno je, imajući u vidu količinu municije, tip naoružanja da se radi o direkntoj ruskoj vojnoj intervenciji u oblasti oko Debaljceva”.

 

Francuski ministar vanjskih poslova, Laurent Fabius rekao je da je sastanak u Minsku “zaista posljednja šansa za pregovore“, uz dodatak da postoji “jedan broj problema koje treba razriješiti".

 

Fabius je takođe rekao da naoružavanje Ukrajine nije u planu Francuske jer oni “veruju isključivo u političko rješenje”.

 

Diplomatija do sada nije dala nikavih rezulata, a da su sukobi između dvije strane sve su intenzivniji, pokazuju  i posljednji podaci o broju žrtava.

 

 

Predsjednik Ukrajine, koji je podsjetio Kramatorsk u kojem je u utorak gađan glavni štab ukrajinske vojske odakle se vodi “antiteroristička operacija” protiv proruskih pobunjenika, ali i rezdencijalni dio grada dalje od poprišta borbi na mjestu, kako je rekao “zločina protiv čovječnosti” je poručio:

 

“Ovaj incident je upravo posvećen tome da naruši pregovore u Minsku. Neko ne voli mir. Neko želi rat. Neko vjeruje da imaju uticaja samo kad ubijaju ljude, vode rat, vrše agresiju protiv miroljubive Ukrajine. Nećemo im dozvoliti da to čine. Zaustavićemo rat, mi smo miroljubiva nacija i cijeli svijet je sa nama."

 

Ključna pozicija u današnjim pregovorima Ukrajine i zvaničnika EU, prema riječima Porošenka, je osiguranje bezuslovnog prekida vatre.