„Naknadno smo primijetili da je novac uplaćen na pogrešan račun. Kontaktirali smo banku, da nam izvrši povrat ali rekli su nam da to ne mogu učiniti jer je platna transakcija završena. Bili smo šokirani takvim odgovorom“, objašnjava za CAPITAL direktor Karpas-ambalaže Vladimir Petrović.

Iako se ne radi o relativnom značajnom novčanom iznosu (250 KM) Petrović smatra da je znatno veći problem što praktično svako ko slučajno pogriješi i uplati novac, sigurno ostaje bez njega.

U UniCredit banci gdje je blokirani račun firme objašnjavaju da to nije politika njihove banke, već jednostavno zakonski propis.

„Zakonom o platnim transakcijama RS propisano je da nijedan nalog za poništenje ili povlačenje naloga za plaćanje nema dejstva nakon završetka platne transakcije. Kako je transakcija kojom ste izvršili plaćanje na račun koji je blokiran po više osnova prinudne naplate rješenjem Okružnog privrednog suda Banjaluka, završeno knjiženje sredstava na račun klijenta, banka nema zakonsko pravo da transakciju poništi“, navodi se u pisanom odgovoru UniCredit Banka Banjaluka dostavljeno preduzeću „Karpas-ambalaže“ na njihov zahtjev za povrat.

U Banci „Karpas-ambalaže“ navodi da će im novac možda vratiti kada neko drugi uplati sredstva na blokirani račun.

„Kao banka koja vodi glavni račun izvršenika uputićemo dopis Okružnom privrednom sudu sa pratećemo dokumentacijom vezanom za ovu uplatu i molbom da se banci dozvoli povrat sredstava iz budućeg priliva na blokirani račun Infocom-a“, navodi se u odgovoru Banke.

Izvršni direktor za maloprodaju UniCredit banke Banjaluka Slaven Rukavina za CAPITAL objašnjava da je ovo uobičajena procedura, odnosno da banka samo postupa po zakonskim propisima.

„Mi uplaćeni novac na blokirani račun prosleđujemo firmi koja je blokirala račun. Učinili smo sve da firmi Karpas-ambalaže izađemo u susret i pokušamo pronaći rješenje. Uputili smo pisani dopis firmi kojoj su proslijeđena sredstva sa blokiranog računa, uz pojašnjenje da je došlo do greške, ali odgovor od njih još nismo dobili. Mi ne možemo i ne smijemo ulaziti na račun klijenta i povlačiti sredstva bez njegovog odobrenja. Čak i da račun nije blokiran, a sredstva su uplaćena, samo od volje vlasnika računa zavisi da li će ga vratiti ili ne. Obično novac vrate, ali ako odbiju, onome ko je uplatio sredstva preostaje samo pokretanje spora“, kaže Rukavina.

Rizik greške na uplatiocu

Pravnici kažu da je u ovom slučaju rizik „greške“ je na nalogodavcu, a ne na Banci. „Banka je postupila po nalogu klijenta za prenos sredstava i nije odgovorna za grešku prilikom sačinjavanja naloga za prenos novca jer je ista počinjena od strane Nalogodavca. Ovdje je u pitanju sticanje bez osnova, i nalogodavac može pokrenuti tužbu kojom će od lica koje ih je steklo tražiti povrat sredstava koje su stečena bez osnova“, kažu pravnici.

Uplata na pogrešan račun možete se poništiti samo ako se reaguje brzo, obično u roku od nekoliko časova, prije nego što se provede transakcija, jer poslije je kasno.

Bankari upravo zato savjetuju fizička i pravna lica da obrate pažnju i ne žure prilikom ispunjavanja uplatnica ili elektronskog plaćanja.

Kako je došlo do greške

Firmi „Infocom“ Banjaluka rješenjem Okružnog privrednog suda blokirani su računi. Registrovali su novu firmu sličnog naziva „Infocom računari“ i otvorili novi račun u istoj banci. Kada je preduzeće „Karpas ambalaže“ dobilo predračun za robu, greškom su upisali broj žiro računa stare firme, ali robu nisu dobili jer blokirana fima na sebi nema robe.

izvor: Capital