Na molitvi za Ameriku okupljaju se predsjednik SAD-a, članovi Kongresa, visoki predstavnici administracije i zvaničnici iz čitavog svijeta. Učesnicima se na početku skupa tradicionalno obraća američki predsjednik i još jedan istaknuti govornik, čije se ime ne objavljuje unaprijed.

Predsjednik Obama je tokom ovogodišnjeg obraćanja podsjetio da vjersko nasilje ne treba da se svodi na islam, već da su ga činili i hrišćani. Dodao je da iako je religija izvor dobroga u svijetu, uvijek će biti ljudi koji će preoteti vjeru za svoje ubilačke ciljeve. 

"Ne treba da na ovo gledamo sa visine i mislimo da se vjersko nasilje dešava negdje drugdje, sjetimo se samo krstaških ratova i inkvizicije, te užasnih djela počinjenih u  ime Isusa Krista", rekao je Obama.  

Istakao je da su u Americi ropstvo i zakon Jim Crow prečesto opravdavani ovim motivima. 

Obama je kritikovao teroriste ISIS-a zbog tvrdnji da se zalažu za pravi islam, kad u stvari izdaju njegove vrijednosti. Naglasio je da je ISIS brutalni kult smrti koji u ime religije čini neviđena barbarska djela.

Prevazilaženje podjela

Tradicija okupljanja na molitvenom doručku ustanovljena je tokom mandata 34. predsjednika SAD-a Dwight D. Eisenhowera, koji je s grupom kongresmena došao na ideju da organizuje zajednički skup čija bi okosnica bila molitva za Ameriku. Prvi pozivi zvanicama iz inostranstva počeli su da se upućuju prije 30-ak godina i stranci obično čine trećinu gostiju. Za Balkan je obično rezervisano oko 50 mjesta. Iako se u našoj javnosti pozivi na molitveni doručak često tumače kao svojevrsno priznanje administracije, zvanice zapravo dobijaju pozive uglavnom od kongresmena i članova Fellowshipa. Vlada SAD, takođe, ima pravo da pozove određeni broj gostiju i obično predlaže visoke strane zvaničnike, a svaki kongresmen i svaki senator ima pravo da pozove koga god želi. O tome ko će se naći na konačnom spisku gostiju odlučuju koliko funkcija i ugled odabranih, toliko i lična poznanstva, a ponekad i činjenica da su prethodnih godina već bili pozivani.

Ove godine su među zvanicama su se našli i Dalaj-lama, te njegov sljedbenik glumac Richard Geere.

Prodanović i Trhulj na molitvenom doručku

Od zvaničnika BiH, na ovogodišnjem molitvenom doručku prisustvuju i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović. 

Trhulj se tokom svoje službene posjete Americi u Kongresu susreo i sa kongresmenima Lincolnom, Aderholtom i Alilatom te senatoricom Aishom Barki iz Alžira. Na sastanku su razmatrane mogućnosti razvoja bilateralne saradnje BiH i Alžira, te učešća bh. firmi na brojnim poslovima razvoja infrastrukture i energentskog sektora u toj zemlji. Tokom posjete Washingtonu, ministar Trhulj će učestvovati i u radu grupe predstavnika jugoistočne Evrope na molitvenom doručku, te održati niz bilateralnih sastanaka, saopćeno je iz federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Prodanović je izjavio da vjeruje da će i ove godine imati priliku za kontakte sa uticajnim ličnostima u Americi, te da će poslati jasnu poruku za demokratski napredak BiH i neupitnost njene evropske perspektive. Prodanović je dodao da smatra da je važno da istakne značaj i poziciju RS unutar BiH kao složene države tri konstitutivna naroda i dva entiteta.