Pored toga, u listu je uključeno i ono šta bi trebali raditi kako bi povećali funkcionalnost i operativni kapacitet mozga.

1. Preskakanje doručka utiče na smanjenje nivoa šećera u krvi. To vodi nedovoljnoj dostavi nutricionih materija u mozak što eventualno utiče na degeneraciju mozga.

2. Prejedanje uzrokuje na arterije koje vode do mozga, što direktno utiče na smanjenje mentalne snage.

3. Pušenje višestruko umanjuje funkcionalnost mozga te vodi ka Alzheimerovoj bolesti.

4. Visoka konzumacija šećera prekida absorbaciju proteina i nutricijskih tvari što ima za posljedicu na razvoj moždanih ćelija.

5. Zagađen zrak i njegovo udisanje direktno utiču na unos kisika u mozak što djeluje na drastično umanjenje efikasnosti mozga.

6. Poremećaj u snu – Dugotrajna nesanica uništava moždane ćelije.

7. Ne pokrivajte glavu dok spavate jer to utiče na povećanje koncentracije karbon dioksida i smanjuje prisustvo kisika u krvi.

8. Ako ste bolesni ne radite – Studija Svjetske zdravstvene organizacije pokazala je da štetan uticaj na mozak ima i učenje tokom bolesti (gripe prije svega).

9. Nedostatak stimulativnih misli – Razmišljate da bi trenirali svoj mozak. Ukoliko to ne radite vaše moždane ćelije postaju “lijene” i manje funkcionalne.

10. Vodite intelektualne razgovore. Istraživanje je pokazalo da manjak intelektualnih razgovora smanjuje kapacitet mozga, te u konačnici vodi ka demenciji.

Izvor: Novo Vrijeme/Studomat