Uprkos dobrim prihodima od prodaje poljoprivrednih proizvoda, Maji nije teško da na svom imanju drži kravu i svinje.

"Pčelarstvo je bilo dio tradicije u porodici mog muža, ali da bismo razvili svoj posao, morali smo uzeti poljoprivredni kredit od 15.000 eura, koji smo vratili za dvije i po godine", objasnila je Kljajićeva.

Tajna njenog uspjeha, kako ističe, u tome je što nije slijepo slušala savjete domaćih i stranih eksperata koji su često sugerisali usavršavanje u proizvodnji samo jednog proizvoda. Maja savjetuje svima, posebno mladima, koji žele na sjeveru da se bave poljoprivredom, da uvijek ulažu u proizvodnju više proizvoda kako bi izbjegli rizike loše poslovne godine.

- Nama su mnogi ljudi i stranci preporučivali da se bavimo proizvodnjom jednog proizvoda, po kojem bismo bili prepoznatljivi. Ne... Ukoliko bismo se samo bavili pčelarstvom ili sva očekivanja imali samo od šljivika, mi bismo brzo propali. Ove godine je bilo manje meda, šljiva nije ni bilo, ali su nas zato izvukle maline i povrće koje je rodilo, priča dalje Maja.

Na površini od 30 ari, na imanju Kljajića, već 13 godina su zasađene maline od kojih svake godine imaju lijepe prihode. Kada su zasadili maline, Ministarstvo poljoprivrede je u to vrijeme sadnice dijelilo bez naknade zainteresovanim proizvođačima.

Kad su Kljajići u selu prvi zasadili maline, Maja se prisjeća da su se drugi čudili da se od njih uošte može razvijati biznis. Nekima je, kako kaže, u to vrijeme to bilo i smiješno. Ova uspješna preduzetnica napominje da prodaju svojih proizvoda širi najviše zahvaljujući kontaktima koje ostvaruje posjećujući sajmove i putujući širom Crne Gore i regiona.

Staru kuću brvnaru u svom selu, napravljenu od drveta i kamena prije sto godina, Kljajići su renovirali prije nekoliko godina zahvaljujući osvajanju nagrade za zelenu ideju od 10.000 eura na regionalnom konkursu.

Sada u toj kući u etno-stilu žele da razvijaju seoski turizam. Kuća se nalazi na nadmorskoj visini od 1.040 metara.

- Vratili smo kući autentičnost. Ispred nje smo napravili ljetnjikovac kako bismo bili u prilici da organizujemo posjete grupa turista i priređujemo ručkove. Ubacili smo nedavno i autentične stare ležajeve i vrlo brzo bićemo u prilici da organizujemo smještaj, navela je Maja Kljajić.

Ideju za razvoj seoskog turizma dobila je obilazeći razvijena sela po Sloveniji, gdje je turizam ove vrste na veoma zavidnom nivou i za koji se mogu pronaći gosti.

Izvor: Oslobođenje / Biznis.ba