„Nikada nije bilo više ateista nego danas širom svijeta“, kaže Fil Cukerman, profesor sociologije i sekularnih studija na Pitzer univerzitetu u Kaliforniji i autor knjige „Živeći sekularni život“. Prema Galupovom međunarodnom istraživanju na uzorku od više od 50.000 ljudi iz 57 država, broj pojedinaca koji tvrde da su vjernici opaao je sa 77% na 68% između 2005. i 2011, dok se broj onih koji se izjašnjavaju kao ateisti povećao za 3%, što znači da je njihov broj u cjelokupnoj svjetskoj populaciji sada 13%.

Iako ateisti svakako nisu većina može li se ovaj porast tumačiti kao najava stvari koje će se možda desiti u budućnosti?

Naravno, budućnost je nemoguće predvidjeti, ali ispitujući ono što znamo o religiji možemo naslutiti kako će se naš odnos mijenjati u vijekovima koji su pred nama.

U Japanu, Ujedinjenom kraljevstvu, Kanadi, Južnoj Koreji, Holandiji, Češkoj, Estoniji, Njemačkoj, Francuskoj i Urugvaju samo sto godina ranije religija je bila veoma bitan faktor, ali danas u ovim zemljama su jako malene brojke onih koji se izjašnjavaju kao aktivni vjernici. Ove zemlje njeguju jako obrazovanje i dobar sistem socijalne sigurnosti i sve su manje ili više bogate. „U osnovi, ljudi su manje uplašeni zbog onog što bi im se moglo desiti“, kaže Kventin Atkinson, psiholog na Univerzitetu u Oklandu sa Novog Zelanda.

Ovaj pad se dešava i u državama koje su i dalje visoko religiozne, kao što su Brazil, Jamajka i Irska.

„Veoma malo društava je danas koja su religioznija nego prije 40-50 godina“, kaže Cukerman.

Ali ovaj pad ne znači nestajanje, kaže Ara Norenzajan sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji. Egzistencijalna sigurnost je mnogo varljivija nego što se to čini i u trenutku može da se promijeni. Pijani vozač može da ubije vaše voljene, uragan može da pogodi grad, doktor može da kaže da vam je ostalo par mjeseci života... Kako se resursi crpe, a priroda pokazuje sve oštrije lice moguće je da dođe do naglog rasta reliogoznosti u društvu.

„Ljudi se trude da pobjegnu od patnje, ali ako to ne mogu onda se trude da joj nađu smisao. Ako iz nekog razloga religija daje smisao patnji – mnogo više nego bilo koja sekularna ideja ili vjerovanje koje poznajemo“, kaže ona.

Ovaj fenomen se pojavljuje širom svijeta u bolničkim sobama i zonama gdje su se odigrale katastrofe. Kada je 2011. snažan zemljotres pogodio Krajstčerč na Novom Zelandu, koji je inače krajnje sekularno društvo, desio se takođe i veliki skok religioznosti kod ljudi koji su ga proživjeli, ali je ostatak države ostao sekularno nastrojen kao i prije.

Izvor: BBC