Sada Saudijska Arabija prelazi u kontraofenzivu namećući niske cijene nafte - cijene koje su niže od proizvodnih cijena američkih firmi koje buše škriljca. 

Trenutni rezultat na tržištu: ponuda je puno veća od potražnje, cijena nafte pada - od ljeta je zabilježeno smanjenje cijene barela za otprilike četvrtinu. 

Barel (159 litara) sirove nafte tipa WTI je prošle sedmice na svjetskom tržištu koštao manje od 75 američkih dolara, što znači da je bio jeftin kao prije četiri godine. Dok je za potrošače taj razvoj na tržištu povoljan, za mnoge zemlje proizvođače nafte on ima vrlo negativne posljedice. 

Novo bojno polje 

"Sjedinjene Američke Države se doživljavaju kao novo bojno polje", kaže stručnjakinja Amrita Sen iz analitičke kompanije Energy Aspects. 

Fracking, dakle metoda crpljenje nafte i plina iz škriljaca, gdje se u stijene duboko ispod površine zemlje utiskuju posebne hemikalije kako bi na površinu dospjeli željeni energenti, zaslužan je za veliki polet američke industrije. 

Proizvodnja sirove nafte je prema navodima američke službe za energiju Energy Information Administration (EIA) u SAD-u zahvaljujući toj metodi po prvi put nakon 1970-ih godina iznosila više od devet miliona barela dnevno. 

"Kada se radi o sirovoj nafti ili o drugim fosilnim gorivima, SAD je toga prepun", kaže Edward Morse, voditelj analize fosilnih goriva u velikoj američkoj banci Citigroup. 

Shodno tome Amerika preplavljuje svijet jeftinom naftom. To dovodi do smanjenja zarade, posebno u zemljama proizvođačima i izvoznicama nafte koje su donedavno dominirale svjetskim tržištem, poput na primjer Saudijske Arabije, najvećeg proizvođača nafte unutar kartela OPEC. 

Dosada su Saudijci na taj razvoj odgovarali protumjerama poput smanjenja vlastite proizvodnje - pokušavajući na taj način koliko-toliko zadržati razinu cijene po barelu. 

No početkom novembra oni su promijenili taktiku: sada oni kupcima američke nafte čak nude i poseban popust kako bi kupovali naftu od njih. 

Iza te se taktike skriva jasna namjera: posmatrači i poznavaoci situacije na svjetskom tržištu nafte smatraju kako Saudijska Arabija želi iskušati dokle je američka naftna industrija spremna ići. 

Fracking je relativno skup način crpljenja nafte i ukoliko cijena na svjetskom tržištu suviše padne, proizvodnja se više neće isplatiti - a to će onda kao posljedicu imati i pad zamaha američke privrede. 

No mišljenja o tome gdje se ta "granica boli" nalazi, vrlo se razlikuju. Tako analitičarka Sen smatra kako "tržište treba dugoročne investicije i za njih cijena od 90 dolara za barel predstavlja donju granicu". 

S druge strane EIA naglašava kako su troškovi proizvodnje nafte metodom frackinga znatno opali te da neproduktivni proizvođači pokrivaju samo manji dio tržišta. 

"Čak i kada bi cijena po barelu pala ispod 75 dolara, ekonomski rast bi i sljedeće godine ostao na istoj razini kao sada", tvrdi stručnjak Citigroupa Morse. 

Osim toga zasad je nejasno da li je Saudijska Arabija trenutno u stanju svoju strategiju borbe niskim cijenama nametnuti drugim zemljama članicama OPEC-a. 

Nekima od njih je zbog već sada niskih cijena nafte na svjetskom tržištu voda već doprla do grla. Zbog toga se s velikim nestrpljenjem i napetošću očekuje novi sastanak kartela 27. novembra u Beču. 

Posmatrači smatraju da će to biti burna sjednica na kojoj će doći do ozbiljnog sukoba različitih interesa. 

S druge strane je za široke slojeve potrošača ovaj rat cijenama prava blagodat. 

Energy Information Administration (EIA) polazi od toga da će cijena benzina u SAD-u sljedeće godine biti niska kao prije četiri godine, a po procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) smanjenje cijene nafte za deset odsto donosi porast svjetskoga gospodarstva za 0,2 posto. 

Što je jeftinija sirova nafta to se više smanjuju i troškovi proizvodnje brojnih poduzeća širom svijeta, a potrošačima ostaje više novca jer se smanjuju troškovi za benzin i za grijanje. 

Zbog toga bi se lako moglo pokazati da ovaj rat cijenama nafte na svjetsku ekonomiju djeluje kao veliki paket mjera za podsticanje konjunkture, navodi dw.de. 

izvor: Avaz