Sučeni sa rastućim otporom u EU prema sankcijama Rusiji, pristalice konfrontacije sa Moskvom pribjegavaju sve žešćem pritisku na vlade zemalja u kojima je protivljenje sankcijama najizraženije. Na udaru su se upravo našle Njemačka, ali i Češka republika kojoj je minule nedjelje u Vašingtonu stavljeno do znanja da je dužna da zauzme oštriji stav prema Moskvi.

Prvi korak ka novom postavljanju Berlina prema Moskvi očekuje se u utorak. Vicekancelar i šef Socijaldemokratske partije (SPD) Sigmar Gabrijel trebalo bi da se na sednici Koalicionog savjeta suoči sa ultimatumom demohrišćana. Horst Zehofer, šef sestrinske stranke demohrišćana – bavarske Hrišćansko socijalne unije – bio je jasan: „Zahtijevaćemo od gospodina Gabrijela da se izjasni da li podržava politiku kancelarke ili onu koju sprovodi ministar spoljnih poslova (Frank Valter Štajnmajer).”

Odabir trenutka za sučeljavanje u koaliciji nije bio stihijski. Gabrijelovo učešće na sastanku u utorak predstavljaće prvi nastup otkako je zaokružio petogodišnje predsjedavanje i postao šef stranke sa najdužim stažom, poslije Vilija Branta. Činjenica da su lideri na toj funkciji provodili u prosjeku nešto duže od godinu dana, svjedoči o ranjivosti građanske ljevice. Ipak, podsticanje nesloge u redovima SPD ne bi trebalo da dovede u pitanje koalicioni dogovor: Angeli Merkel je poznato, i Horstu Zehoferu, da bi raspad koalcije doveo do raspisivanja prijevremenih izbora pa je pripremljen kompromis: tražiće se pristanak SPD za promjenu orijentacije Peterburškog dijaloga, foruma „mudraca” za koordinaciju međudržavnih, privrednih i društvenih odnosa Njemačke i Rusije.

Sve inicijative za normalizaciju odnosa Berlina i Moskve potekle su iz tog okruženja. Istaknuti član je Gerhard Šreder koji je u Peterburgu proslavio rođendan sa Vladimirom Putinom minulog proljeća, usred ukrajinske krize. Bivši šef SPD Matijas Placek privukao je pažnju izjavom da bi aneksiju Krima trebalo legalizovati zarad dobrih odnosa sa Rusijom. Za riječ se javio i predsjedavajući upravnog odbora tog tijela Lotar de Mezje. Brat od strica njemačkog ministra unutrašnjih poslova Tomasa de Mezjea – prvi demokratski izabrani premijer bivše DDR – kritikovao je kancelarku u intervjuu za „Frankfurter algemajne”: „Pooštravanje odnosa sa Rusijom nije ni u njemačkom, ni u evropskom interesu, već samo u interesu SAD.”

Štajnmajer se, navodno, saglasio sa promjenama, u povjerljivom razgovoru sa Merkelovom minulog četvrtka, a novu orijentaciju ključnog tijela za njegu njemačko-ruskih odnosa nije teško objasniti: umjesto njegovanja odnosa koji spajaju dvije države uprkos razlikama, novi forum bi trebalo bi da uvaži interese civilnog društva i podstakne opoziciju u Rusiji da se energičnije založi za društvene promjene. Glavnu riječ bi ubuduće vodile takozvane nevladine organizacije.

S obzirom da će smjene direktno pogoditi i Lotara de Mezjea – političara koji je podstakao karijeru Angele Merkel, u Berlinu se postavlja pitanje – da li Merkelova okreće leđa još jednom mentoru, poslije Helmuta Kola?

Izvori u Berlinu tvrde da nije riječ o ličnom nahođenju šefice vlade, već o neophodnosti da prihvati prijedlog autora plana, ključnog savjetnika u stranci, Andreasa Šokenhofa: „Odnosi kancelarke i poslanika Šokenhofa su u nekoliko navrata bili na ivici razlaza... Međutim, radikalni istupi Šokenhofa su po pravilu nailazili na razumijevanje u Vašingtonu”, rečeno je autoru ovih redova.

Prag se obreo u delikatnijoj situaciji. Prilikom prošlonedjeljne posjete Vašingtonu, vladinoj delegaciji Češke republike koju su predvodili premijer Bohuslav Sobotka i predsjednik parlamenta Jan Hamaček ukazana je počast ali i „djelimična” dobrodošlica.

U zgradi Kongresa otkrivena je bista bivšem predsjedniku Vaclavu Havelu, četvrtom Evropljaninu, poslije Vinstona Čerčila, Lajoša Košuta, i švedskog diplomate Raula Valenberga. Međutim, Barak Obama je izbjegao susret sa češkim izaslanicima. Prvi put otkako je Češka prihvatila zapadni tip demokratije, američki predsjednik nije pozdravio češkog šefa vlade u SAD. To je učinio zamjenik Džo Bajden i ukazao gostima da su SAD „uznemirene” zbog postavljanja češkog predsjednika Miloša Zemana prema Rusiji, u kriznom periodu.

Šta je toliko uznemirilo SAD? Bilo je to odbijanje premijera Sobotke i ministra odbrane Martina Stropničkog da odobre NATO trupama da pojačaju češku odbranu u peridu ukrajinske krize. Ravnali su se prema izjavi predsjednika Zemana, po kojoj Češka ne želi prisustvo stranih trupa, jer je imala 22-godišnje, loše iskustvo (od ulaska trupa Varšavskog pakta 1968. do odlaska ruskih divizija 1990. godine).

izvor: politika.rs