Spor Slovenije i Hrvatske o korištenju imena „Kranjske kobasice“ dobio je epilog ove sedmice tako što će, na prijedlog Evropske komisije, Hrvatska u narednih 15 godina moći nastaviti proizvodnju i prodaju kobasice pod tim imenom, a u međuvremenu mora naći neko novo.

U ministarstvima poljoprivrede dviju zemalja su zadovoljni dogovorom, a slovenačka javnost na kompromis gleda kao na poraz.

Zavezana drvenim klinčićem, teška do 25 dekagrama, donekle dimljena – polutrajna kranjska kobasica jedan je od međunarodno prepoznatljivih slovenačkih proizvoda.

Na taj proizvod vrlo su ponosni, a tajna okusa, kažu, leži u prirodnim sastojcima.

„Sastavljena je isključivo od svinjskog mesa. U nju idu isključivo prirodni proizvodi, najkvalitetniji komadi svinjetine kao što je svinjska slanina, zatim papar, sol i, naravno, drveni klinčić“, objašnjava Tanja Čadež, proizvođač Kranjske kobasice.

Višegodišnji spor

Prema tradiciji, jede se uz kiseli kupus, sa senfom ili hrenom, a razvila se još u doba Austro-Ugarske.

U svojoj mesnici, porodica Čadež godišnje proizvede 25 tona kranjskih kobasica.

„Potražnja za Kranjskom kobasicom raste, potrošači znaju da je riječ o kvalitetnom proizvodu i zato ga traže“, dodaje Čadež.

Istoimeni proizvod tražen je i u Hrvatskoj, s kojom je Slovenija godinama vodila spor o korištenju imena.

Rješenje je stiglo iz Brisela, pri čemu je Evropska komisija predložila kompromis, prema kojem će hrvatski proizvođači još 15 godina smjeti prodavati ovu deliciju pod tim nazivom.

„To je kompromis koji je predložila Evropska komisija. Drugačije nije moglo, ali mi smo zadovoljni što ćemo konačno zaštititi naš proizvod tako da to shvaćamo kao jedan veliki uspjeh“, kaže Dejan Židan, slovenački ministar poljoprivrede.

Još otvorenih pitanja

Međutim, etnolog Janez Bogataj, jedan od inicijatora zaštite Kranjske kobasice kao slovenačkog proizvoda, smatra da je kompromis veliki neuspjeh.

„Poraz je zbog dužine moratorija koji je postavljen na 15 godina. Mislim da bi s veseljem potpisao tu odluku da živimo u 16-om, 17-om ili 18-om stoljeću, ali teško u 21-om. Plasiranje novog produkta je pitanje jedne dobre agencije koja ga dobro predstavi i ponudi, a živimo u novom potrošačkom svijetu u kojem se produkti vrlo brzo prihvaćaju kod ljudi“, ukazuje Bogataj.

Ukupno je 26 slovenačkih proizvoda zaštićeno kao tradicionalni slovenački proizvod, a Hrvatska je to učinila za njih 15, te je još njih osam u postupku zaštite.

Sa Slovenijom su i dalje otvorena pitanja o istarskom pršutu i vinu teran.

„Što se Slovenije tiče, mi smo sada punopravna članica i sa Slovenijom želimo biti partner. Tako je i za istarski pršut. Na nekim stvarima ima više problema, ali interes je imati dobrog susjeda i partnera s kojim možemo dosta toga zajednički odraditi“, poručuje Tihomir Jakovina, hrvatski ministar poljoprivrede.

U nsrednih 15 godina Hrvatska će i dalje proizvoditi i prodavati Kranjsku kobasicu pod tim imenom, a u tom periodu mora pronaći drugo ime za taj prepoznatljivi brand. 

izvor: capital.ba