Kada je papa Franjo prošlog ponedjeljka rekao da evolucija i Veliki prasak ne isključuju jedno drugo, vijest o tome je u svijetu odjeknula kao bomba.

„Kada čitamo u Postanju o stvaranju svijeta, rizikujemo da zamislimo Boga kao mađioničara sa čarobnim štapićem, ali nije tako. Evolucija u prirodi nije u sukobu sa kreacijom, jer evolucija zahtijeva stvaranje bića koja će evoluirati”, rekao je pontif pred papskom akademijom nauka u Rimu, kojoj su prisustvovali i neki nobelovci.

To je shvaćeno kao poziv naučnicima da nastave da istražuju kako bi premostili jaz između hrišćanske i naučne teorije o nastanku svijeta.

Iako su i Pije Dvanaesti i Jovan Pavle Drugi imali slične stavove, razlog za to što je izjava pape Franje tako odjeknula leži u, kažu neki, tome što papin neposredni prethodnik Benedikt Šesnaesti nije ostavljao mjesta tumačenjima da je iko osim boga odgovaran za stvaranje svijeta. Drugi razlog jeste to što je prvi neevropski papa za 1.200 godina miljenik naroda i medija, a njegove riječi slušaju se s posebnom pažnjom.

Nije prošlo mnogo otkako je prošlog marta stupio na dužnost, stvorena je slika novog, otvorenog lidera Rimokatoličke crkve, jednostavnog i direktnog. Za mlade je papa Argentinac „car” jer tvituje, voli selfije i fudbal i kaže da je internet dar od Boga. Za pripadnike gej zajednice je heroj. Britanski muzičar Elton Džon izjavio je ovih dana da papu odmah treba proglasiti za sveca.

Poglavar Svete stolice je prije godinu dana u jednom intervjuu rekao da Vatikan mora da promjeni opsesiju crkve abortusom, kontracepcijom i homoseksualcima i rekao da ona mora da postane milostivija („Ako gej osoba traži Boga i dobre je volje, ko sam ja da joj sudim”). Početkom oktobra je pred sinodom Rimokatoličke crkve izneo na glasanje novi dokument o porodičnim vrednostima, u kom se založio da crkva bolje prihvati homoseksualce, iako stav prema istopolnim brakovima ostaje isti. Prijedlog na kraju nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku biskupa i kardinala. Izbačen je pasus koji govori o „darovima i kvalitetima” koje homoseksualci mogu da daju društvu, ali papa je ostao pri tome da se objave obje verzije kako bi se o njima diskutovalo do sljedećeg sinoda narednog oktobra.

Osim ovog, nije prošao ni paragraf o drugoj škakljivoj temi. U nacrtu je stajalo da crkva mora da brine o „ranjenim porodicama” i shvati da situacije poput razvoda često nisu izbor već nametnuto rješenje, zbog čega razvedenim katolicima u novom braku treba omogućiti da prime pričest. Usvojena je ublažena verzija – da te ljude treba tretirati s poštovanjem, da ne osjete da su diskriminisani.

Magazin „Tajm” koji je papu Franju prošle godine proglasio za ličnost godine, jer je „izvukao papstvo iz palate na ulice” i  „uravnotežio prosuđivanje sa milošću”, sada konstatuje da mediji prosto polude kad izvještavaju o papi, pokazujući osnovno nepoznavanje religije. Tvrdi da predstavljaju kao revolucionarne njegove stavove o evoluciji i kreaciji, gej pravima i smrtnoj kazni, iako su na liniji dugogodišnjih gledišta crkve.

„To može da bude i opasno, jer se prašina diže uglavnom oko zapaljivih političkih pitanja Zapada kao što su evolucija, smrtna kazna i gej brakovi”, konstatuje novinarka „Tajma”.

S njom se ne slaže Majkl Volš, istoričar Katoličke crkve, koji kaže da ljudima sa strane možda nije jasno koliko je velika promjena na djelu.

„Da je Vatikan sekularna država, a Franjo predsjednik, vlada bi pala a on bi razmišljao o ostavci. Papa je posljednji diktator zapadnog svijeta. Mogao je da promjeni politiku jednim ukazom, ali je odlučio da se o spornim pitanjima raspravlja dok se ne postigne konsenzus”, piše Volš za „Al Džaziru”.

Franjo je, ističe on, promjenio praksu da se o neprijatnim pitanjima ne razgovara. O škakljivim temama se sada razgovara sa nezabilježenom otvorenošću: kako očuvati nepovredivost braka, a liječiti rane razvedenih, kako prihvatiti homoseksualce, a slaviti brak muškarca i žene kao jedini moguć.

U neizvjesnosti kako će glasati sinod, jedan londonski katolički dnevnik objavio je naslov „Seizmički potresi u Rimu”, sa znakom pitanja. Na kraju do potresa nije došlo, ali treba očekivati cunami, poručuje Volš.

izvor: politika.rs