Mislite li da bi deklaracija koju je potpisalo pet narodnjačkih stranaka iz BiH (SDA, PDP, SDS i dva HDZ-a) trebala biti osnova za formiranje novog saziva vlasti na nivou BiH?

- Da. Deklaracija potpisana u aprilu je unijela novi, drugačiji pristup u politici u našoj zemlji. Takav pristup zahtijeva više odgovornosti politike prema biračima i okretanje prema stvarnim problemima ljudi i tim smo se potpisom obavezali na saradnju prije, ali i poslije izbora. Stranke koje pripadaju porodici ili su bliske Evropskoj narodnoj stranci (EPP), u BiH imaju po mnogo pitanja različite stavove, ali vjerujem da imamo više dodirnih tačaka, naročito onih koje se tiču životnog standarda i nagomilanih problema sa kojima se susreću građani. Mi za ovakav pristup imamo podršku najjače grupacije u Evropskom parlamentu, koju predvodi predsjednik EPP-a Joseph Daul, kao i podršku predsjednika nove Evropske komisije gospodina Junckera. Siguran sam da je zajednička deklaracija narodnih stranka u ovom trenutku najbolja osnova za uspostavu nove vlasti u BiH i da može osigurati formiranje stabilnih vlada, koje mogu deblokirati evropski put BiH i ekonomski pokrenuti zemlju. 

Prava poruka

Predstavnici svih stranaka - pobjednica izbora ističu kako se u formiranju vlasti treba poštovati volja naroda. Koga izabrati iz RS-a - Mladena Ivanića i Savez za promjene ili Dodikov SNSD?

- Mi u Bosni i Hercegovini imamo komplikovan sistem i to svi znamo. Međutim, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH - zastupnici predstavljaju građane, ljude koji su ih izabrali, a u Domu naroda imamo delegate koji predstavljaju narode. Jasna je procedura kako se bira Savjet ministara. Ko god tvrdi da jedino on (jedna stranka) može predstavljati određeni narod, to nije prihvatljivo u parlamentarnoj demokratiji. SNSD je u proteklim mandatima predvodio neracionalne i neke retrogradne procese i jedna je od stranaka koja je zaustavila naš evropski put. To su činjenice. Činjenica je, takođe, da je Mladen Ivanić izabran za člana Predsjedništva BiH iz RS-a, da predstavlja volju naroda iz tog entiteta na nivou BiH, te će se morati pitati o mandataru za sastav novog Savjeta ministara BiH, a i potpisnik je Deklaracije narodnih stranaka o evropskim vrijednostima i vjerujem da to olakšava posao svima nama. Dakako, postoji još čitav spektar drugih faktora, koji se u našem komplikovanom političkom sistemu mora poklopiti da bismo dobili novu vlast na svim nivoima. Ipak, BiH je mora dobiti što prije, jer vremena za čekanje, opstrukcije i blokade - nema.

Koji bi, po Vama, mogao biti idealan raspored poteza i koraka u formiranju vlasti na nivou BiH i koliko je važan regionalni i evropski kontekst u tom procesu?

Važno je da odmah nakon izbora brzo i drugačije povlačimo poteze i vraćamo povjerenje građana u institucije zemlje. Dosada se, uglavnom, gledalo u restorane i kafane gdje se diskutovalo o važnim odlukama. To mora prestati. Ako gledamo sveukupni kontekst, Predsjedništvo BiH ima mandat i direktno je birano voljom naroda da predloži mandatara koji ima podršku u Parlamentu BiH, već u prvoj polovini decembra, a do kraja godine i saziv SMBiH i mislim da bi idealno bilo da se to desi odmah nakon inauguracije i konstituisanja novog saziva Parlamenta BiH, da iz zemlje pošaljemo poruku da smo razumjeli glas građana, koji su na izborima tražili promjenu i drugačiji pristup u vođenju zemlje. To bi bila prava poruka i prvi put da se u zemlji vlast formira najprije na državnom, a zatim na nižim nivoima i mislim da je realno to uraditi s obzirom na to da sva trojica članova Predsjedništva BiH dolaze iz grupacije narodnih stranaka i potpisnica zajedničke deklaracije, u kojoj su se obavezali na takav pristup i djelovanje. Taj mandatar bi na prvom mjestu trebao imati jasno opredjeljenje i plan za deblokadu evropskog puta BiH. To je očekivanje i građana naše zemlje koji su kaznili stranke koje su u aktuelnom mandatu pokazale nesnalaženje i proizvodile vještačke sukobe radi uskih, vlastitih interesa. Predsjedništvo BiH mora vratiti fokus na to da politika bude u službi građana, a ne obrnuto i siguran sam da ovaj sastav Predsjedništva može to uraditi. Smatram da je važno znati razumjeti pozitivan regionalni kontekst kretanja prema EU i naredne godine predsjedavanje naše zemlje komitetom ministara Savjeta Evrope, kad će BiH ponovo dobrim dijelom biti u fokusu evropske i međunarodne politike. Vjerujem da su svega ovoga svjesni odgovorni ljudi u našoj zemlji i da će znati to iskoristiti.

Ukoliko DF bude dio vlasti, može li se već na prvoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH otkočiti mehanizam koordinacije, što su iz ove stranke već postavili kao jedan od uslova?

Sistem koordinacije jedna je od bitnih tačaka oko koje se moraju složiti sve stranke nove većine. Bez deblokiranja evropskog puta, nove vlasti ne bi mogle pokrenuti ništa. Tako da se ne smije desiti da se podijele funkcije, a problemi ostanu isti. Takva vlast ne bi mogla odgovoriti potrebama ljudi i građani su dali mandat političarima upravo da se poboljša stanje u ekonomiji, da se uhvati ukoštac sa korupcijom, da se otvori evropska perspektiva ove zemlje. Presuda Sejdić - Finci će biti stalno aktuelna i nove vlasti moraju imati brz odgovor i na ovo pitanje. Nije dobro da se neke stranke već u početku precjenjuju, da nemaju jasnu sliku koliko imaju poslanika u Parlamentu BiH, a da postavljaju takve maksimalističke zahtjeve, maltene, kao da sami imaju većinu. Niko neće pristati da se BiH razgrađuje. Procesi moraju biti integracijski, to od nas traže građani i naši međunarodni partneri.

Da li je na sjednici Kolegija SDA bilo govora o personalnim rješenjima za izvršnu vlast?

Nismo još razgovarali o personalnim rješenjima. SDA je velika stranka. Našu snagu smo pokazali na ovim izborima. U toku je proces predlaganja kandidata sa terena, iz baza. Uvjeren sam da ćemo na odgovorne pozicije delegirati najbolje ljude. Moramo slušati naš narod i vjerovati mu - kome on daje najveće povjerenje - takvi ljudi moraju preuzeti i najveću odgovornost u izvršnim i zakonodavnim organima vlasti i to mora biti osnova na kojoj će se odabirati ljudi i obavezivati na odgovornost prema ovoj zemlji i onima koji su ih birali.

izvor: Oslobođenje