Iako se to desilo prije dvije sedmice, bista do danas nije ispravljena, ali iz Gradske uprave uvjeravaju nas da će se to desiti uskoro. Zla hud ovog prosvjetitelja, putopisca i borca za slobodu ovim činom kao da se nastavlja. Samo letimičan pogled na njegovu biografiju govori nam da je ta „vremenska nemilost“ više pravilo nego izuzetak.

„Teškom je mukom ovaj istaknuti Banjalučanin, rodonačelnik mnogo čega u napaćenoj mu rodnoj Bosni, dobio u rodnom gradu bilo koje spomen-znamenje“, pisao je jedan od najistaknutijih banjalučkih hroničara Aleksandar Ravlić o ovom velikanu grada na Vrbasu kojeg se danas malo ko sjeća otkako je novčanica od jedne konvertibilne marke izašla iz upotrebe.

„Rodni grad mu je umjesto da se njime diči, jer se uistinu ima čim dičiti, takođe bio slabo naklonjen. Prvi spomen-znamen, koji mu je u ovom gradu postavljen, ulica kojoj su nadjenuli njegovo ime, polovinom dvadesetih godina je oduzet. Prednost je data Dubrovčaninu Ivanu Gunduliću jer je u glavi nekog banjalučkog opštinskog moćnika bio značajniji Gundulićev stih: ’O lijepa, o draga, o slatka, Slobodo...’ no Jukićeva borba za napredak i slobodu, na oltar koje je I.F. Jukić položio i svoj život“ piše dalje Ravlić o njemu.

Drugi put je Ivan Frano Jukić izgubio ulicu nakon oslobođenja grada 1945. Narodnooslobodilačka vlast ne znajući ko je Jukić, a znajući da je fratar, u akciji mijenjanja imena ulicama – što svaka novoustoličena vlast na ovim prostorima jednostavno mora da uradi – njegovu ulicu je preimenovala u Ulicu braće Lastrića. Srećom, ta nepravda je ispravljena u drugoj polovini pedesetih godina. Zaslugom profesora Mate Džaje na stogodišnjicu smrti ovog velikana ulica je ponovo ponijela ime Ivana Frane Jukića, iz prostog razloga jer je u njoj rođen.

Milenko Šajić, portparol Gradske uprave, kaže da će bista uskoro biti popravljena. Na pitanje koliko sličnih spomen-obilježja još ima u gradu kaže da ih ima oko dvadeset.. Pored petanestak bista narodnih heroja sa područja Banjaluke tu su i biste drugih zaslužnih građana -  Špire Bocarića, Vlade Miloševiću, već spomenutog Ivana Frane Jukića i bana Milosavljevića (u zgradi Gradske uprave i Banskom dvoru). Takođe, u blizini Narodnog pozorišta postavljena je bista Aleksandra Puškina , koja je poklon ruskog vajara, kao i bista cara  Nikolaja II na Bulevaru cara Dušana. Sve ove biste su u nadležnosti Odsjeka za kulturu Gradske uprave.

Inače, prijedloge za postavljanje odnosno podizanje biste, skulpture ili spomenika daje grad ili neka od javnih institucija, a prijedloge za biste narodnih heroja daje SUBNOR.

Samu lokaciju, ako nije unaprijed definisana planskim dokumentom, određuje komisija u kojoj su pored predstavnika stručnjaka iz oblasti urbanizma i ugledni kulturni radnici.

Boris Maksimović