Sa padom malezijskih aviona, kidnapovanjem 200 učenica u Nigeriji, ratom u Gazi i Izraelu, pojavom islamske militantne grupe na Bliskom Istoku, tenzijama u Ukrajini i sa pojavom ebole u zapadnoj Africi, može se reći da su njegova predviđanja bila tačan nagovještaj onoga što će tek doći. 

Povodom okupljanja članica NATO-a u Velsu, odlučili smo sumirati događaje koji su obilježili ovu godinu, a koji će, po svemu sudeći, u narednim godinama nastaviti razarati svijet. 

Ukrajina

Zapadni lideri su opisali ukrajinski sukob kao najveću evropsku krizu od Hladnog rata. Tenzije su izbile nakon što je Rusija anektirala Krim, poluostrvo u Crnom moru, u martu ove godine. Dva mjeseca kasnije, pro-ruski napadači su proglasili nezavisnost u istočnim regijama Donjeck i Luhansk. 

Prema informacijama UN-a, oko 2.600 ljudi je stradalo u borbi između ukrajinskih trupa i separatista od sredine aprila ove godine.

Ova brojka ne uključuje 298 putnika i članova posade malezijskog leta MH17, koji je oboren, vjerovatno od strane pobunjenika, u julu u Donjeckoj oblasti. 

Ukrajinski sukob je odnos između NATO-a i Rusije doveo u nove probleme, a EU i SAD su već uvele niz ekonomskih sankcija protiv Moskve iz razloga što je pomagala ukrajinskim separatistima. 

Sirija

Sirijski sukob je upravo ušao u 42. mjesec. UN ga je opisao kao „najhitniji humanitarni slučaj u ovom vijeku“. Gotovo 50% Sirijaca prinuđeno je da napusti svoje domove zbog sukoba između vladinih snaga i pobunjeničkih boraca, među kojima su džihadisti iz islamskih država.

Prošle godine u ovo doba, SAD i njeni saveznici su došli veoma blizu pokretanja kaznenog vazdušnog napada na vladine položaje nakon smrtonosnog hemijskog napada u kojem je poginulo stotine civila.

Međutim, nakon što je britanski parlament glasao protiv intervencije, oduzeo je američkom predsjedniku ključnu podršku i pokrenuo talas sumnje među SAD političarima, te je plan ubrzo odbačen.

Predsjednik Bašar al-Asad je dobio prednost u sukobu sa pobunjenicima koji su se, opterećeni nestankom naoružanja, počeli dijeliti i raspadati.

Ostaje pitanje, da li se nešto više moglo uraditi kako bi se spriječio haos koji danas vlada tom regijom? Podjela među sirijskim pobunjenicima stvorila je prazninu koja je dovela do rođenja jednog novog entiteta koji predstavlja potpuno novu prijetnju cijelom svijetu.  

Uspon islamske države

Sukob u Siriji je danas u sjenci uspona islamske države (IS), grupa koja je zaplijenila ogroman dio istočne Sirije, te sjevernog i zapadnog  Iraka. 

Ranije poznata grupa islamska država, IS, je razvila reputaciju za svoje brutalne taktike. Masovna ubistva i otmice pripadnika vjerskih i nacionalnih manjina, kao i monstruozna ubistva novinara, izazvali su strah i bijes širom svijeta.

IS je od aprila 2013. godine aktivna sila u Siriji. Veličina ove grupe je nejasna, ali se smatra da uključuje hiljade boraca od kojih su mnogi strani džihadisti.

Grupa je osvojila drugi po veličini grad u Iraku, Mosul, u junu, a njihov „uspjeh“ se može prepisati podršci iračke sunitske manjinske zajednice koja je, razočarana isključivom politikom odlazećeg premijera Nurija Malikija, stala uz IS ratnike. 

Militantni islam

Islamska država nije jedina koja pokušava uspostaviti islamski kalifat u svijetu, naime nigerijska militantna islamička grupa Boko Haram tvrdi da je uspostavila svoj kalifat u oblastima koje kontroliše na sjeveroistoku zemlju. Nakon otmice više od 200 učenica u blizini Chibok-a, svijet je ostao zapanjen.

Grupa je pojačala svoju kampanju protiv nigerijske vojske, a u međuvremenu Al-Kaida u Jemenu i dalje muči vladu i nacionalne vojske.

Islamistička militantna grupa Al-Shabab nastavlja da kontroliše veliku teritoriju u ruralnim oblastima Somalije, a u glavnom gradu sprovode bombaške napade.   

Avganistan

U Avganistanu nije ništa bolje od kako se SAD počela povlačiti iz ove ratom razorene zemlje.

Broj žrtava u avganistanskoj vojsci raste u borbi protiv militanata. Situacija nije mnogo bolja ni za civile, broj žrtava je porastao za 24% u prvoj polovini 2014. godine. Vojska se nada da će obezbijediti dodatna sredstva od NATO-a kako bi bolje opremila svoje vojnike.

U međuvremenu, Avganistan je i dalje upleten u političku krizu oko spornih predsjedničkih izbora, koji su prvi demokratski transfer moći u ovoj zemlji.

UN trenutno radi reviziju svakog izbornog glasa nakon što su rivalski kandidati, Ashraf Ghani i Abdulah Abdulah, obojica proglasila pobjedu. Javno su se usaglasili da formiraju vladu nacionalnog jedinstva bez obzira na ishod revizije.

Izrael- Gaza

Ove godine, ovo područje, prošlo je kroz jedan od najsmrtonosnijih talasa nasilja od kako traje sukob između Izraela i palestinskih militanata u pojasu Gaze. 

Izrael je 8. jula pokrenuo masovnu vojnu operaciju da obustavi raketne napade iz Gaze. Do trenutka dugoročnog prekida vatre, kada je posredovao Egipat, više od 2.100 Palestinaca je ubijeno, zajedno sa 66 izraelskih vojkina i sedam civila. 

Ebola

Svjetska zdravstvena organizacija, SZO, zvanično je opisala izbijanje ebole u zapadnoj Africi kao “najveći, najteži i najsloženiji” oblik ove bolesti.

Do sada je umrlo 1.900 ljudi, sa još 3.500 potvrđenih slučajeva ove bolesti u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji. Epidemija je stigla i u Senegal i Nigeriju.

Brzina kojom se epidemija širi zabrinjava zdravstvene zvaničnike, koji kažu da se više od 40% ukupnih smrtnih slučajeva desilo u zadnje tri nedjelje.

Nakon ovog pogleda na društvene i političke prilike, sami zaključite kakav nas vijek čeka. 

izvor: BBC