Neki od tih svjetova kriju se u prizemlju zgrade na autobuskoj stanici na Mejdanu, u kojoj su utočište našla udruženja nacionalnih manjina. Jedno od udruženja je i Udruženje Makedonaca RS.  

Udruženje Makedonaca osnovano je 2002. godine i okuplja više od 170 članova. Kako kažu u udruženju, toliko je prijavljenih, ali po njihovim saznanjima u gradu na Vrbasu ima ih oko 500. Preteča ovog udruženja bilo je Udruženje građana srpsko-makedonskog prijateljstva, koje je nekoliko entuzijasta koji vole Makedoniju osnovalo 2000. godine. Cilj osnivanja Udruženja prijateljstva bilo je jačanje veza između Makedonije i Republike Srpske. Udruženje Makedonaca 2002. godine preuzelo je funkcije prvobitnog udruženja kako bi zajedničkim snagama mogli da učestvuju na raznim konkursima i projektima.

-         Pokušavali smo da saznamo koliko ukupno ima Makedonaca u BiH te smo se obratili Zavodu za statistiku, ali nam je rečeno da podaci sa posljednjeg popisa još nisu obrađeni i da će se znati tek naredne godine – kaže Sonja Spiroska, akademska slikarka i jedna od najaktivnijih članica ovog udruženja.

Udruženje Makedonaca djeluje najviše na regionu Banjaluke, ali i na cijelom prostoru Republike Srpske. Imaju dobru saradnju i s udruženjima Makedonaca u Federaciji BiH. Udruženje inicira osnivanje i udruživanje u saveze srodnih udruženja, povezivanje i na druge načine s organizacijama u RS, BiH i inostranstvu, radi njegovanja tradicije makedonskog naroda, učenja jezika, razvijanja prijateljstva i dobrih odnosa u oblasti kulture.

Na pitanje koji su to glavni razlozi zbog kojih su se ljudi iz Makedonije nastanili u  Banjaluci Spiroska kaže:

-         U najvećem broju slučajeva razlozi su bili finansijske i poslovne prirode. Nekada su dolazili pečalbari, pa su tu ostajali za stalno. Na drugom mjestu su brakovi. A, naravno, moždao je neko i ovako došao pa mu se svidjelo, ali to je tek treći razlog. Osnovni su ipak finansije.  

Udruženje organizuje sastanke, bolje reći druženja, u Klubu nacionalnih manjina (Cara Lazara 20, Banjaluka) svakog drugog i trećeg četvrtka u mesecu, a naredne sedmice treba da bude sastanak na kojem će se utvrditi plan i program rada. Kako kaže Spiroska, i sama kulturni poslenik, najvažnije je da se prikaže Makedonija na kulturnom polju, prije svega što se tiče folklora, muzike, koncerata, izložbi, vajarskih, grafičkih, likovnih i svih drugih... Udruženje je jedno vrijeme organizovalo kurs makedonskog jezika, ali on trenutno nije aktivan zbog malog broja zainteresovanih, kao i školu filma, koju je vodio akademski slikar i režiser Zdravko Krulj.

Izvor: Frontal