"Većina naših studenata konobariše po Crnogorskom primorju jer su dnevnice kod nas mizerne, a na moru za isti posao dobiju i do četiri puta više novca, tako da imamo situaciju gdje vas na odmoru poslužuje budući pravnik, učitelj ili profesor. Druga vrsta posla na koju se studenti najčešće odlučuju je branje malina u Srbiji, kao i drugi sezonski poslovi vezani za poljoprivredu i voćarstvo", kaže Predrag Govedarica, predsjednik Unije studenata RS.

Ističe da su studenti većinom djeca iz radničkih porodica, koja su svjesna finansijske situacije svojih roditelja i koja kroz sezonske poslove žele da popune ionako loš porodični budžet i spreme se za predstojeću fakultetsku godinu.

Iz banjalučke omladinske zadruge KAB kažu da je ponuda poslova dosta slaba, te da su većinom u pitanju fizički i sezonski poslovi za koje je određena neto satnica od 2,5 do 3,5 KM. 

"Nažalost, iz godine u godinu ponuda poslova opada, trenutno je aktuelna prerada voća i povrća, a uvijek u ponudi imamo fizičke poslove. U periodu poslije poplava studenti su, takođe, imali priliku da nešto zarade jer je bilo situacija gdje su firme tražile da im pošaljemo mlade ljude radi čišćenja i saniranja poplavljenih objekata", navodi Ivo Turkeš, direktor KAB-a.

Turkeš dodaje da sezonske poslove najčešće rade ljudi koji su na birou za nezaposlena lica, dok se studenti zbog obaveza na fakultetu odlučuju na dnevne poslove, utovar i istovar robe, prebacivanja arhiva i selidbe.

"Uslovi rada i ponuda poslova su veoma loši, najčešće nam nude kopanje kanala i slične fizičke poslove. Uprkos tome, mladi bi radili, ali satnice su toliko male da je to prosto iskorištavanje situacije u kojoj se studenti nalaze, tako da nam se mnogo više isplati da idemo u Crnu Goru i Srbiju da radimo dok traje raspust", ističe Marko P., student Filozofskog fakulteta u Banjaluci.

Dodaje da je, takođe, razočaran što nema više poslova koji su u nekoj vezi sa profesijom za koju se obrazuju, ali i zbog toga što nježniji pol gotovo nema nikakav izbor kada je posao u pitanju.

"Poznajem mnoge djevojke koje bi rado zaradile nešto novca, ali u ponudi su samo teški fizički poslovi, koje ni mnogi muškarci ne bi pristali da rade. Vjerujem da bi sve to moglo biti bolje kada bi neko zaista poželio da pomogne mladima", navodi on.

Aleksandar Glavaš, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da su studenti s pravom nezadovoljni ponuđenim poslovima i uslovima rada.

"Posla stvarno nema dovoljno, a s druge strane, domaći poslodavci na neki način iskorištavaju situaciju u kojoj se studenti nalaze. Kada zaposle studenta, plata je obično dosta manja nego kada zapošljavaju druge. Što se tiče uslova rada, oni su definitivno na minimalnom nivou", dodaje Glavaš.

izvor: Nezavisne