Statistike govore da se, pored sve manjeg broja rođenih, smanjuje i broj sklopljenih brakova, dok broj razvoda raste. Prema demografskim procjenama, do 2050. godine stanovništvo Bosne i Hercegovine će se smanjiti za 20 posto. Stručnjaci uzroke u niskom natalitetu vide u teškoj ekonomskoj situaciji, socijalnoj nesigurnosti i pojačanoj migraciji.

Bogomir i Kata Barbić iz Fojnice u dvadesetak godina braka izrodili su osmero djece. Najstarije dijete ima ima 23, a najmlađe 10 godina. Njih dvoje su jedan od rijetkih mlađih bračnih parova u BiH koji su se odlučili za mnogobrojnu porodicu, koja je, kaže Bogomir, veliko bogatstvo:

„Možda to danas zvuči apsurdno, ali kažem iz mog osobnog iskustva i iz svog znanja o porodicama koje imaju više ili manje djece, uvijek sam vidio da je na strani većeg broja djece i veće bogatstvo i veći sloga i veći životni entuzijazam - da se ljudi ne boje. Ako je jedan čovjek sam, onda se on boji svega, u psihozu upada vrlo lako, boji se svojih komšija, boji se svega što dođe u životu. Ali ako ima nekoga tu blizu da podijeli sa njim - što više dijeli, više ima.“

Prema podacima državne Agencije za statisitku, u 1996. godini u Bosni i Hercegovini rođeno je oko 46.500 beba. U 2013. godini registrovano je 30.600 novorođenih. Radoslav Ćorović, stručni suradnik za demografske analize i projekcije u Agenciji za statistiku BiH, ocjenjuje da situacija posebno pogoršala u posljednjih pet godina:

„Od  2009. godine BiH konstantno bilježi negativan iznos prirodnog priraštaja, što će reći da je broj umrlih lica veći od broja rođenih. U 2009. godini taj minus iznosio je 354 lica, a podaci za 2013. govore da je taj godišnji minus po osnovu prirodnog priraštaja iznosio 4.978 lica.“ 

Na nizak natelitet u Bosni i Hercegovini velikim dijelom utiče i nuređeni sustav raspodjele porodiljskih naknada. To je posebno izraženo u Federaciji BiH, gdje su prava porodilja različita od kantona do kantona. Tim povodom u Sarajevu je nedavno pokrenuta inicijativa za eliminiranje diskriminacije po ovom pitanju. Lejla Dragnić, predstavnica Inicijativa F5 - ženske grupe za zastupanje i zagovoranje:

„Jako dobra primanja, primanja koja odgovaraju plati porodilje, primaju samo one koje rade u javnom sektoru, bilo da su to budžetske ili vanbudžetske organizacije, kao recimo zdravstvo i obrazovanje. Smatramo da je to izuzetno nepravdeno i da je loša situacija – i, naravno, situacija koja mnoge mlade žene i muškarce, bračne parove, dovodi u dilemu da li mogu sebi priuštiti jedno ili dvoje djece.“  

Diskriminacija porodilja

Zbog niske socijalne sigurnosti i diskriminacije porodilja velik broj mladih bračnih parova djecu dobivaju izvan granica BiH, kaže Sanida Hasanović Čar, predsjednica Udruženja žena „Magna“:

„Prije svega u Hrvatskoj i Srbiji - što zbog nepovoljne poticajne klime za mlade porodice u BiH, što i zbog činjenice da vi u zemljama regiona ostvarujete neke pogodnosti koje u našoj zemlji baš i nemate. Generalno možemo reći da je trend negativan i da je stopa nataliteta u stalnom opadanju. Mislimo da sve institucije sistema trebaju da se posvete malo više ovom pitanju kako bi stvorili ambijent u kojem bi se mladi parovi odlučili da zasnivaju porodice i da ostanu sa svojim porodicama u BiH.“   

Višegodišnji pad stope nataliteta u Bosni i Hercegovni može biti uzrokovan iz više razloga, smatra sociolog Srđan Vukadinović. Pored ekonomskog fakotora, razlozi za nizak natalitet mogu biti i modernizacijski zahtjevi, poput emancipacije žena i trenda malobrojne obitelji:

„Sve više žena i muškaraca stupa u zajednicu bez zvaničnog njenog ograničenja i, naravno, takve zajednice su po svojoj prirodi malobrojne, rodi se ili jedno dijete ili nijedno. S druge strane, emancipacija žena utiče na to da mnoge žene postaju majke bez toga da su zvanično braku, a to je bilo nezamislivo prije četri, pet decenija, tako da u takvim neformalnim vezama kada samo žele da dobiju dijete, oni imaju samo jedno dijete. I sve su to neki razlozi koji sve više i više vode ka padu stope nataliteta. To je tendencija koja nije samo specifičnost BiH ni regiona, nego je to tendencija koja je specifičnost razvijenih zemalja u svijetu.“   

Zbog pada nataliteta u svijetu odumire 79 nacija, od čega je čak 35 evropskih. Prema izviješću organizacije „Human life“ iz 2011. godine, samo su dvije zemlje u Europi iznad nivoa reprodukcije - to su Malta i Albanija.

izvor: slobodnaevropa.org