piše: Dragan Čavić

U Gacku je potpisan Sporazum 16. maja 2007. godine između MH „ERS“ (Matični Holding Elektroprivreda RS), „“ČEZ“ A.S., PRAG “ a.s., Prag i “RiTE Gacko“, kojim je predviđeno osnivanje novog preduzeća „NERS“ d.o.o (Nove elektrane RS).

Sporazumom je predviđeno da MH „ERS“  i „RiTE“  Gacko imaju 49%, a “ČEZ“ A.S., PRAG “ a.s., Prag 51% osnovnog kapitala“ NERS“-a.

„RiTE Gacko“ je trebalo da unos kapitala izvrši u  stvarima i pravima, a “ČEZ“ A.S., PRAG  u novcu.

U novoosnovano preduzeće „NERS“ d.o.o. bila bi unijeta sva imovina „RiTE“ Gacka, koji više ne bi imao licencu za rad od Regulatorne komisije za energetiku RS; Tu licencu  bi dobilo novosnovano preduzeće „NERS“ d.o.o.

„RiTE Gacko“ a.d. je trebalo da promijeni i svoju djelatnost i da se preregistruje u  finansijski holding, koji ima u svojini udjele zavisnog preduzeća i prvenstveno obavlja djelatnost upravljanja, sticanja učešća kapitala u drugom preduzeću, kao i djelatnost raspolaganja tim hartijama.

To praktično znači, da bi ”RiTE“ Gacko svu svoju imovinu (postojeću termoelektranu, zemljište na kojem se nalazi termoelktrana, opremu, koncesije na rudnik uglja i sl.) prenio na novoosnovano preduzeće „NERS“ d.o.o. Gacko.

Procijenjena vrijednost cjelokupne imovine “RITE Gacka“ bila je 203,69 milona EUR, iako je vrijednost „RiTE“ Gacko u aprilu 2007. godine na Banjalučkoj berzi iznosila 927.102.105 KM, odnosno 474.221.025 EUR.

“ČEZ“ A.S., PRAG “ je trebalo da upalti 212 milona EUR u novcu,  tako da bi odnos vlasništva u novoosnovanom preduzeću bila 49%:51% u korist “ČEZ“ A.S., PRAG “-a.

Sporno je i to što je novoosnovano preduzeće „NERS“ organizovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO), što je nižu oblik organizovanja u odnosu na akcionarsko društvo, te manje transparentno u odnosu na AD.

Udjeli d.o.o. se ne kotiraju na berzi i manjinski akcionari ne mogu da utiču na rad društva, ali i da dobije ključne informacije o poslovanju, što je vjerovatno i bio cilj.

S obzirom da je investicija izgradnje nove elektrane bila procjenjena na 1,5 milijardi evra sva nedostajuća sredstva za finansiranje projekta bi se obezbjedila kreditnim zaduženjem „NERS“ d.o.o. kod banaka uz garanciju “ČEZ“ A.S., PRAG -a ili posudbama “ČEZ“ A.S., PRAG -a, tako da ne bi došlo do promjena u vlasničkim odnosima  u „NERS“-u.

Nakon unosa sredstava „RiTE“ Gacka u „NERS“, svi zaposleni radnici „RiTE“ Gacka (do 16.05.2007. godine) bi prešli da rade u novoosnovano preduzeće „NERS“ d.o.o. Gacko.

Da je sporazum realizovan“ČEZ“ A.S., bi dobio svu  imovinu „RiTE“ Gacko, odnosno tačnije “ČEZ“ A.S., bi dobio većinski udio od 51% u „NERS“ d.o.o Gacko, a svi ostali akcionari „RiTE“ Gacko, uključujući Vladu RS i ostale male akcionare, imali bi 49%  udjela u tom Preduzeću, koje je, pritom, društvo ograničene odgovornosti, te se sa njegovim udjelima ne može trgovati na berzi.

Kako je Vlada RS vlasnik „RiTE“ Gacko sa 65% praktično bi njen udio u „NERS“-u iznosio samo 31,85% (49% * 65%), što je bila očigledna namjera privatizacije značajnog dijela Elektroprivrede RS.

Česi bi tako došli do većinskog vlasništva bez para, odnosno novac bi uplatili sami sebi (uplatu bi izvršili na račun „NERS“ d.o.o. Gacko“) i tako stekli apsolutnu kontrolu i nad Termoelektranom i nad uplaćenih 212 milona EUR-a, uz obećanje da će investirati dodatnih 1,5 miliajrdi EUR, za koje nije bilo nikakvih garancija da će biti ostvareno.

Investicioni fondovi i drugi  manjinski akcionari „RiTE“ Gacka, smatrajući se oštećenim sa ovako lošim i nezakonitim  Sporazumom, podnose tužbu Osnovnom sudu u Trebinju sa zahtjevom da se  Sporazum poništi. 

Zbog problema u ralizaciji Sporazuma “ČEZ“ A.S., PRAG  a.s. u maju 2009. godine pokreće arbitražni postupak protiv „RiTE“ Gacka, Mješovitog Holdinga Elektroprivreda Republike Srpske a.d., Trebinje i Vlade Republike Srpske sa odštetnim zahtjevom od 115.391.246 KM.

Osnovni Sud u Trebinju u oktobru 2009. godine donosi Prvostepenu presudu kojom poništava Sporazum sa “ČEZ“ A.S., PRAG  a.s., jer je isti suprotan pozitivnim zakonskim propisima u RS.

Pored navedenog,  Investicioni fondovi i drugi  manjinski akcionari protiv „RITE“ Gacka su podnijeli i tužbu  sa oštetnim zahtjevom u iznosu od 113.629.733 KM, zbog štete koju su pretrpili sklapanjem ovag štetnom Sporazuma.

Iz izvještaja Nezavisnog revizora vidi se da navedene tužbe nisu okončane do danas.

Ovakav netransparentan vid privatizacije imao je nesagledive posljedice za tržište kapitala u RS.

Strani investitori na Banjalučkoj berzi su s pravom postavljali pitanje ako imovina u „RiTE“ Gacko nije bila sigurna, ko može garantovati da se to i sutra neće ponoviti u nekom drugom preduzeću.

Niko više nije mogao biti siguran u svoju imovinu nakon ovakvih poteza Vlade RS.

Tržišna vrijednost gotovo svih akcija nakon toga u RS-u je konstantno padala, jer je nastala klima opšte nesigurnosti i strani investitori su se povlačili iz RS.

To je bio ogroman udarac za cjelokupno tržište kapitala Republike Srpske, od kojeg se do danas nije oporavilo.

Samo da podsjetimo, da je vrijednost „RiTE“ Gacko u aprilu 2007. godine na Banjalučkoj berzi iznosila 927.102.105 KM, odnosno 474.221.025 EUR, da bi danas njegova tržišna vriednost bila samo  37.995.988  KM, odnosno 19.435.288 EUR.

Tržišna vrijednost je pala za skoro 25 puta.

Iz tabele i grafikona može se vidjeti kretanje tržišne vrijednosti „RiTE“ Gacko na Banjalučkoj berzi:

Nakon svega se može zaključit da je od SNSD-vog velikog obećanja i pompezno najavljene investicije ostalo urušeno tržište kapitala i dva sudska spora protiv „RiTE“ Gacko ukupne vrijednosti od 229.020.979 KM.