Dok je država u vanrednom stanju, većina bh. političara odmara u poznatim turističkim destinacijama širom svijeta i priprema se za završnicu izborne kampanje.

Građani koji su izgubili domove u majskim poplavama očajni su. U maju je 43.000 objekata bilo poplavljeno. Posuđivali su novac da barem urade najosnovnije dok su čekali da vlast u ovoj zemlji nešto poduzme, no voda je opet uništila sve.

A šta su nadležni uradili? Penzionerima su odbili po marku dvije od crkavice koju dobijaju, te su tako skupili više od 400.000 evra. I nisu tim novcem pojačali nasipe, tako da su rijeke i potoci ponovo poplavili. Uposlenicima u javnoj upravi savjetovali su da se na dobrovoljnoj osnovi odreknu po jedne dnevnice, no na ovaj način nisu skupljena značajnija sredstva. Učestvovali su na donatorskoj konferenciji na kojoj je većina prikupljenih sredstava ustvari kredit koji će naredne generacije morati vraćati. Onima koji su im ukazali na bahatost, poput ambasadora japana u BiH, drčno su odgovarali. Primjer ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije na opasku japanskog ambasadora da vlada te zemlje neće samo uplatiti novac za pomoć nego će uložiti u konkretne projekte, kad ih bude.  

„Japanski ambasador je to spominjao prije neki dan rekao da im fale projekti i da će oni direktno implementirati. Očito je da se Japancima žuri. Ja sam imao vrlo prijatan razgovor s ambasadorom, naveo sam primjer da može da požuri u Doboj, jer on tačno zna šta se treba uraditi, da može požuriti u Bijeljinu, koja tačno zna šta se može uraditi, zamolio sam ga da pođe što je moguće prije do načelnika Tuzle jer tamo imaju odličan projekat prevencije, da se pomogne da se klizište ne aktivira sada, s prvom većom kišom, gdje je pet stotina kuća ugroženo. Ako Vam treba brzina, ja Vam mogu obezbijediti policijsku pratnju da brže tamo stignete, ako je to problem.“

A onda su se i ministri i parlamentarci umorili i otišli na kolektivni godišnji odmor do 1. septembra.

Ni radna grupa Vijeća ministara, formirana nakon majskih poplava, nije uspjela utvrditi  kriterije za podjelu pomoći onima koji su pretrpjeli najveće štete, niti iko u državi ima podatke o tome koliko je novca za ove namjene na raspolaganju. Umjesto toga obrazloženo je da opštine trebaju brinuti o poplavljenima i raditi na projektima obnove dok će više instance nadzirati proces.

Pri tome opštinama nije rečeno kada će im novac od kredita koje uzima država biti na raspolaganju. Za sada na terenu imaju samo međunarodne organizacije koje nemaju povjerenja u ovdašnju vlast, te direktno učestvuju u obnovi. To je potvrdio i načelnik Domaljevca Željko Josić.

„Imamo situaciju da donatori u partnerstvu sa lokalnom samoupravom žele izravno obnovu vršiti sa građanima, ali vjerujte, to ipak nisu najsretnije okolnosti ako u svemu tome ne participira, ne koordinira i nema strateške planove sama država.“

Lokalna vlast u Doboju pokušala je uzeti kredit od pet miliona evra kako bi popravili škole i zgrade lokalne uprave, no nisu dobili saglasnost od Ministarstva finansija RS, kaže zamjenik gradonačelnika Dragan Vasilić.

„Njihovo obrazloženje je da navedena kreditna sredstva  nisu predviđena za obnavljanje javnih ustanova u gradu Doboju."

U Republici Srpskoj Vlada je obećala da će podijeliti 2.500 evra pomoći na karticama za kupovinu građevinskog materijala i namještaja, no poslije podjele prvih kartica iskrsnuli su i brojni problemi, od toga da su dijeljene po sumnjivim kriterijima, do toga da su firme, koje su prvobitno pristale da izdaju robu na odgođeno plaćanje, odustale jer nema garanta da će novac dobiti do nove godine. Emina Mehinagić iz Usore nije uspjela kupiti materijal za vaučer u pet prodavnica koje su potpisale sa Fondom solidarnosti RS.

„Na jedno četiri-pet mjesta sam pitala. Mnoge sam telefonom zvala, kažu da su odustali.“

U Federaciji oni koji su u poplavama i klizištima izgubili kuće nisu dobili ni platne kartice. Do juče su spavali u šatorima, sada više nemaju ni šatore. U normalnoj državi pljuštale bi ostavke zbog ovakvog bahatog ponašanja političara, a ovdje su se nagradili dugotrajnim godišnjim odmorima, podsjeća Lejla Deronja Suljić iz Centra civilnih inicijativa

„Dok su ljudi pogođeni katastrofom još nezbrinuti i čekaju na adekvatnu pomoć države, dok je pred vlastima, koje inače kasne sa realizacijom svojih obaveza i trebaju rješavati ozbiljne probleme svojih građana, čitava masa obaveza, dok se Bosna i Hercegovina u svjetskim časopisima spominje kao zemlja sa najvećom mogućnošću da sljedeća doživi bankrot, naša vlast odlazi na kolektivni godišnji odmor, nakon koga će se baviti izborima, a nakon toga višemjesečnim maltretiranjem građana procesom uspostave vlasti. To bi u svakoj iole demokratiji, odgovornoj i moralnoj vlasti bio razlog za kolektivnu ostavku odnosno ostavke, jer se ne radi o nepovjerenju u određene institucije i ljude, nego o nepovjerenju u kompletnu vlast na svim nivoima.“

izvor: slobodnaevropa.org