Svi zainteresovani pozvani su da do 15. septembra dostave ideje o njihovoj namjeni, javlja Jutarnji list.

 

Nekadašnji ozloglašeni logor za Informbirovce na Golom otoku, čije se zapuštene zgrade i prateći objekti prostiru na 4.500 kvadratnih metara, već godinama propada.

 

"Htjeli bismo da osiguramo uslove da se na Golom otoku napravi memorijalno-turistički kompleks. Tamo postoje dijelovi koji su predviđeni za turizam. Međutim, nije poenta u tome da mi kao državno tijelo izmišljamo i predlažemo kako staviti u funkciju te objekte", objašnjava direktor kancelarije Mladen Pejnović.

 

Kaže da će i na Golom otoku i svugdje gdje se nude državne nekretnine moći da se radi samo u skladu s prostornim planovima i da će se nekretnine prodavati i iznajmljivati.

 

Saborski Odbor za ljudska prava, na prijedlog udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar", još prije pet godina je pokrenuo inicijativu da se donese poseban zakon o Spomen području Goli otok.

 

Ministarstvo kulture je početkom godine saopštilo da nema novca za formiranje i održavanje takvog spomen područja, podsjeća Jutarnji list.

 

Navodi i da se zapuštene zgrade bivšeg zatvora nalaze na jugozapadnoj obali Golog otoka i da se zatvorski kompleks sastoji od upravne zgrade izgrađene 1950. od kamenih blokova koje su ručno klesali zatvorenici.

 

Tu su ostaci zgrade za prijeme i otpuste, zgrada u kojoj su se nalazili karantin i bolnica, raportna zgrada, te kompleks "Žica" - kako su zatvorenici nazivali skup građevina opasan žicom u kojima su bile barake za spavanje.

 

Prema podacima Udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar" od 1949. do 1956. je oko 16.000 ljudi osuđeno na zatvorske kazne zbog navodne odanosti Staljinovom režimu.

 

Njih oko 12.000 kazne je izdržalo na Golom otoku, a 400 ih nije preživelo.

 

Među 100 ponuđenih nekretnina je i bivša politička škola u Kumrovcu, rodnom mjestu doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita u hrvatskom Zagorju, gdje su se svojevremeno školovali budući partijski kadrovi.

 

izvor: Beta