Izlaganjem ove slike Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske želi da podsjeti na činjenicu da se ove godine obilježava stotinu godina od rođenja ovog značajnog srpskog umjetnika, rođenog u Prvom svjetskom ratu 1914, a streljanog od strane okupatora 1942. godine u Drugom svjetskom ratu.

Riječ je o slici „Rudokop Ljubija“, najvećoj u njegovom opusu, koju je ovaj umjetnik naslikao 1940. godine, kada se obreo na području rudnika gvozdene rude Ljubija u potrazi za novim slikarskim motivima. Šuput je u Ljubiju stigao na poziv inženjera Aleksandra Vulića, graditelja Gradskog mosta u Banjaluci, za koga se pretpostavlja da je kasnije bio i vlasnik slike. U Banjaluci je Šuput boravio i prethodne, 1939. godine, posjetivši svog brata, inženjera Žarka Šuputa.

Fasciniran neobičnim izgledom predjela, Šuput je naslikao platno velikih dimenzija prikazavši stepenasti pejzaž površinskog kopa Ljubije, na kojem preovlađuje topli, mrki tonalitet, što nije bila česta pojava na njegovim slikama.

O ovome je pisao bratu, inženjeru Žarku Šuputu 3. jula 1940. godine:

„Slikanje u rudniku „Jugočelika“ prihvaćam već samim tim što ću moći slikati veću dimenziju... Ja mislim da bi najbolje bilo 1. avgusta, možda i ranije, pa recimo da ostanem do 25-og. Jer za 25 dana rada, ceo dan, mogu valjda naslikati što nameravam. Materijal je spreman, platno nosim u rolni te bi ga u Banjaluci napeo. Zato bi mi ti mogao kod stolara poručiti jedan blind ram za jednu veliku sliku, tako da ga ne moram čak odavde nositi. Novaca imam, pa sad ostaje na tebi kad da dođem...“

Ovaj umjetnik, jedan od velikana srpskog međuratnog slikarstva, koji je u 28. godini života tragično nastradao, za sobom je ostavio malobrojan opus, od čega su 84 ulja na platnu, pa je naročito značajna činjenica da se njegova slika čuva i u Banjaluci. U dosadašnjoj stručnoj literaturi posvećenoj Šuputovom djelu, o slici „Rudokop Ljubija“ nema dovoljno podataka i do sada se smatralo da joj je izgubljen trag, pa je njeno otkriće u fundusu Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske dragocjen podatak za stručnu javnost.