Jedna žena je prilikom skijanja povrijedila koljeno i od tada trpi jake bolove. Da li joj je pukao meniskus? Ljekarka iz Sirije na kraju postavlja dijagnozu da je riječ o trombozi u potkoljenici. U medicinskom izvještaju ona upisuje da je pacijenkinja stara 35, umjesto 53 godine. Sirijska ljekarka je visoko kvalifikovana, ali u simuliranom razgovoru sa pacijentom pri Ljekarskoj komori u njemačkoj saveznoj državi Rajnland-Pfalc, brzo postaje jasno da ona ne poznaje dovoljno dobro njemački jezik da bi mogla da radi sa pacijentima.

Mnoge klinike već godinama imaju jezičke probleme sa stranim ljekarima. Često se bolovi u plućima zbog sličnog fonetskog izgovora pomiješaju sa bolovima u stomaku (na njemačkom: Brustschmerzen i Bauchschmerzen).

Čak i u psihosomatskim klinikama rade ljekari koji vrlo slabo govore njemački jezik: „Kako da to funkcioniše kada je u tim slučajevima posebno važan lični razgovor“, čudi se Jirgen Hofart, šef Ljekarske komore u Rajnland-Pfalcu.

Političari su godinama propuštali da provjere znanje ljekara koji dolaze iz inostranstva, ukazuje taj ljekar u razgovoru za Dojče vele. „Potvrde, odnosno normalni jezički certifikati nisu dovoljni kako bi se sa pacijentom vodio razuman razgovor.“ Pokrajina Rajnland-Pfalc je zato neka vrsta pionira. Tu od avgusta 2012. svi strani ljekari moraju da polože stroge testove njemačkog jezika. Testovi obuhvataju prevod stručne literature, simulirani razgovor između ljekara i pacijenta, pismeno unošenje dijagnoze u medicinski karton pacijenta – Jirgen Hofart je do sada testirao 360 stranih ljekara.

Strog ispit

On najprije provjerava poznavanje stručnih izraza. Fraktura znači lom, appendicitis je upala slijepog crijeva. Drugi dio testa je zahtjevniji. U simuliranom razgovoru između ljekara i pacijenta brzo se vidi koliko je ko spreman za bolničku svakodnevicu. Tako na primjer moraju da budu dijagnostifikovani simptomi srčanog udara ili hernija diska. Nema dakle simulacije „egzotičnih bolesti“, već samo onih koji se pojavljuju u svakodnevici. Posljednji dio ispita sastoji se od pisanja dijagnoze i tu se najčešće javljaju poteškoće, pokazuje iskustvo Hofarta. Skoro svaki peti ispitanik pada na ispitu, pokazuju statistički podaci Ljekarske komore u Rajnland-Pfalcu.

Neophodnost sprovođenja strogih jezičkih testova u međuvremenu su spoznale i druge njemačke savezne države. „Ljekar i pacijent moraju da se sporazumjevaju i prepreka za to ne smije da bude jezik“, smatra bavarska ministarka zdravlja Melani Huml. „Ne može se dozvoliti da ljekari slabo poznaju njemački jezik“, kaže i njena koleginica Barbara Štefens iz stranke Zelenih u saveznoj državi Sjeverna Rajna Vestfalija gdje isto kao i u Baden-Virtembergu, Tiringenu i Hesenu već postoje specijalni testovi njemačkog jezika za ljekare.

Sve više stranih lekara

Prema podacima Savezne ljekarske komore, u Njemačkoj je u prošloj godini radilo više od 31.000 stranih ljekara. To je deset odsto više nego godinu dana ranije. Većina dolazi iz Rumunije, Grčke, Mađarske, Bugarske i Sirije. Ljekari se naročito traže u ruralnim područjima i na istoku Njemačke.

Za strane diplome ljekara još od početka godine postoji jedinstveni način provjere kvalifikacija. Ali, šta je sa nedovoljnim poznavanjem jezika? „To su političari dugo godina ignorisali“, kritikuje Jirgen Hofart. Neke savezne države su strožije od drugih. „Za njih je najvažnije da zaštite pacijenta“, ukazuje Jirgen Hofart.

Mnogi političari koji se zalažu za bržu integraciju insistiraju na tome da se u Njemačkoj brže priznaju i više cijene diplome stečene u inostranstvu. Hofart taj argument ne prihvata, bar kada je riječ o poznavanju njemačkog jezika: „Bez obzira na kulturu dobrodošlice: niko ne želi da u tri ujutro ode u hitnu pomoć i tamo naiđe na ljekara koji ne govori dovoljno dobro jezik.“

Korist od poznavanja stranih jezika

Kritičari se međutim boje da se argumentom koji se odnosi na „sigurnost pacijenta“ poigrava sa strahom ljudi. Prema motu: bez perfektnog poznavanja njemačkog jezika, masovno se dešavaju greške. „Često se zbog slabog izgovora dovodi u pitanje kompetencija poznavanja jezika“, kaže Bernd Mejer, ekspert za interkulturnu komunikaciju na Univerzitetu u Majncu. On ukazuje i na još jedan aspekt: često postoji i drugi problem, naime da pacijent slabo govori njemački jezik. U tom slučaju može biti od velike prednosti ako ljekar poznaje i neki drugi jezik, na primjer arapski. Na kraju krajeva, „sigurnost pacijenta“ ne važi samo za one pacijente koji govore njemački jezik“, kaže Mejer.

Izvor: dw.de