Nakon majskih poplave koje su zahvatile veliki dio BiH, trenutno se nastoje oformiti sistem i modaliteti po kojima bi se organizovala sanacija nastale štete. U Republici Srpskoj u te namjene je na posebnoj sjednici Narodne skuštine usvojen set zakona koji između ostalog podrazumijeva i osnivanje Fonda solidarnosti, a koji će se, finansirati, između drugih vidova punjenja, iz posebnog doprinosa na solidarnost koji ide na teret poslodavaca i zaposlenih u iznosu od tri odsto. Planirano je da Zakon o posebnom doprinosu bude na snazi godinu dana, do maja 2015. godine.

Slični koraci dešavaju se i u Federaciji BiH gdje je, nakon što je odbijen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Vlada ponovo utvrdila i u proceduru poslala Prijedlog zakona o osnivanju Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji FBiH.

Vlada Federacije je donijela i odluku o izdvajanju pet miliona KM za saniranje stambenih objekata u 36 opština Federacije koji su, usljed prirodne nesreće, potpuno uništeni ili oštećeni. 

Sa računa Ministarstva raseljenih lica i izbjeglica FBiH za otklanjanje posljedica poplava biće izdvojeno 6,8 miliona KM, a Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za sanaciju štete u poljoprivredi izdvojiće 3,2 miliona KM.

Pa ipak, svi načini na koje vlast u BiH nastoji da iznađe sredstva za obnovu nisu dovoljna, a u tome se slažu  predstavnici vlasti bilo iz RS ili Federacije BiH.

Sa druge strane, bez valjane, sveobuhvatne i precizne procjene posljedica poplava nije moguće ino sredstva efikasno raspodijeliti, ali ni očekivati donacije od međunarodnih institucija. Iako se u svim lokalnim zajednicama koje su pogođene ovom elementarnom nepogodom formirani odbori za utvrđivanje šteta, čiji se rezultati skupljaju na jednom mjestu, kako bi se dobio dokument koji sveobuhvata štete, svoju značajnu podršku u objektivnom prikazivanju stanja ponudila je Delegacija EU u BiH koja skupa sa dvije druge međunarodne institucije Svjetskom bankom i Ujedinjenim nacijama upravo dovršava izvještaj o procjenama potreba za sanaciju nakon poplava u BiH.

Iako je ranije najavljivano da će finalni izvještaj biti završen i predstavljen 18. juna u Sarajevu, javnost ipak nije saznala detalje i dublji prikaz stanja. 

Ono što su mediji prenijeli jeste da ekonomske posljedice prirodne katastrofe koja je u maju pogodila BiH iznose četiri milijarde KM, a što je prenio portparol Delegacije EU u BiH Endi Mekgafi, predstavljajući preliminarni izvještaj o procjenama potreba za sanaciju nakon poplava u BiH.

On je dodao da je šteta od poplava u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ približna, ali nije mogao iznijeti tačne podatke, naglasivši da šteta u Brčko distritktu, prema preliminarnim podacima, iznosi 60 miliona evra. 

Nakon sastanka predstavnika različitih nivoa vlasti u BiH na kojem su predstavljene procjene potreba za sanaciju nakon poplava u BiH, Mekgafi je rekao da se došlo do dobrog dokumenta o tome koliki su uticaji poplava, u čijoj je izradi učestvovalo više od 100 predstavnika institucija BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta i međunarodnih stručnjaka. 

"Treba uraditi dodatne provjere u krajnjoj fazi procjena, što nije osnov toga procesa, a potrebno ih je izvršiti za sektor poljoprivrede, stambenog zbrinjavanja i za samu egzistenciju građana", precizirao je Mekgafi. 

Rikardo Zapata Marti, vođa tima/koordinator za "Procjenu potreba za sanaciju" u ime EU, rekao je da će poplave imati posljedice na makroekonomske pokazatelje BiH, što su procjene domaćih institucija.

"Od prethodne stope rasta bruto društvenog proizvoda /BDP/ od 2,2 odsto doći će do pada na 1,1 odsto do kraja godine", rekao je Marti i dodao da se očekuje niz posljedica, značajan udar na poljoprivredu i veći trgovinski deficit, koji će se vratiti na stopu od 10 odsto BDP-a. 

Marti kaže da se očekuje i povećanje fiskalnog deficita na 3,5 odsto BDP-a, što će stvoriti finansijski jaz sa kojim će se vlasti suočiti neizbježno do kraja godine. 

Prema njegovim riječima, poplave su dovele do velikih oštećenja infrastrukture, posebno kod kontrole i nadzora rijeka i riječnih tokova, te u oblasti transporta. 

"Naš pristup pri izradi procjena štete bio je sektorski, ne prema konkretnim lokacijama. Nemamo podatke koji je sektor najviše pogođen, ali brojevi za FBiH i Republiku Srpsku su približni. Nije moguće govoriti o konkretnoj visini štete u pojedinačnim gradovima", rekao je Marti. 

Poplave u Bosni i Hercegovini: Izvještaj ECHO-a

Odjeljenje za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Evropske komisije (ECHO) nedavno je objavilo ažuriranu verziju izvještaja o pomoći EU Bosni i Hercegovini u vezi sa najvećim poplavama ikada zabilježenim u ovoj zemlji.

Počevši sa 13. majom, obilne kiše su uzrokovale poplave i klizišta velikih razmjera. Preko 3,000 klizišta je, pored svih ostalih šteta, prourokovalo i opsanost od pomjeranja minskih polja i znakova koji ih obilježavaju. Prema navodima bh. vlasti, poplavama je u različitim razmjerama pogođeno 60 gradova i naselja, tj. ukupnu teritoriju od 10,000 do 13,000 km2.

Ministarstvo sigurnosti BiH je 15. maja zatražilo međunarodnu pomoć od Mehanizma civilne zaštite EU kroz Centar za koordinaciju hitnog odgovora Evropske komisije (ERCC). EU je odgovorila angažujući jednu od najvećih humanitarnih misija pomoći ikada.

Spasilačke operacije su završene 25. maja i prva faza hitnog odgovora (ispumpavanje i pročišćavanje vode i čišćenje) sada se privodi kraju. Faza oporavka je već počela, uključujući sveobuhvatnu procjenu potreba koja je započela 29. maja.

Upravo sa ovim nalazima i jasno iskazanim potrebama za pomoć, uz predstavnike vlasti na svim nivoima u BiH, u Briselu sredinom jula se očekuje donatorska konferencija. Kako je svima jasno, BiH ne može sama da sanira brojne posljedice poplava, zbog čega i od ove konferencije, zavisi brzina kojom će obnova otpočeti.

"Cilj Brisela jeste da se donatorska konferencija održi prije perioda godišnjih odmora. U toku su pregovori država i međunarodnih institucija u vezi sa donatorskom konferencijom i očekujemo da će ona biti održana u julu", naveo je Mekgafi. 

U izvještaju se navodi da su najviše pogođeni Posavski, Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton, a u RS optšine Bijeljina, Šamac, Doboj, Šekovići, Vukosavlje kao i Distrikt Brčko.