Sastav civilne zaštite nije bio sposoban da sam odgovori na potrebe stanovništva u vanrednim situacijima, robne rezerve su bile skromne, a novac za odbranu od prirodnih nepogoda i sanaciju potrošen u druge svrhe. 

Nakon poziva za pomoć od strane naših zvaničnika, Evropska unija je aktivirala Mehanizam za hitne situacije i odmah pružila ruku spasa BiH i zemljama u regionu. 

Po završetnu zasjedanja šefova država EU, oko ponoći 27. maja, predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej saopštio je da je "na molbu vlada Srbije i BiH, EU odmah aktivirala mehanizam civilne zaštite za pružanja pomoći i Koordinacioni centar Evropske komisije za vanredne situacije je obezbijedio brzo upućivanje ekipa za spasavanje zemalja-članica EU, kao i opreme, uz usaglašenu pomoć na terenu". 

Dvadeset zemalja članica dalo je pomoć finansijsku, materijalnu, te slanjem spasioca. Prema informacijama iz Delegacije EU u BiH, više od 800 spasilaca iz zemalja članica EU, uključujući i pripadnike oružanih snaga, bili su dio sveukupnih napora pruženih kroz Mehanizam za hitne situacije EU. 

Uz njihovu pomoć spašeno je oko 1700 osoba, a EUFOR je svojim operacijama spasio oko 1500 ljudi, objasnio je za Frontal Endi McGafi, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Tim Civilne zaštite EU i dalje je na terenu, a pored upućene humanitarne pomoći Evropska komisija je izdvojila dodatnih 65 miliona evra za saniranje situacije nakon poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini. 

“Od tog iznosa, 3 miliona je izdvojeno za humanitarnu pomoć najugroženijima u obje zemlje, i to za njihove najhitnije potrebe, naročito za prehrambene artikle, zdravstvenu zaštitu i sredstva za čišćenje, prvu pomoć i zbrinjavanje. Prioritet predstavlja snabdijevanje zdravstveno ispravnom vodom za piće i osnovnim hitno potrebnim artiklima kao što su: ćebad, madraci, kreveti, posteljina i aparati i sredstva, kao što su isušivači vlage radi saniranja oštećenih kuća. Ove sredstva biće upućena preko Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca i ostalih partnerskih organizacija na terenu”, izjavio je McGafi.

Preostali iznos od 62 miliona evra izdvojen je za obnovu i humanitarne potrebe u pogođenim područjima u kratkoročnom i srednjoročnom periodu. Ova sredstva su preraspodijeljena iz ranijih programa koji se finansiraju iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a preusmjerena su nakon što je Evropska komisija promijenila neke od postojećih projekata u okviru IPA kako bi BiH novac dobila što prije. 

“Trenutno razgovaramo sa vlastima Bosne i Hercegovine o dodjeli 42 miliona evra iz IPA fondova za različite projekte sanacije i pomoći. Očekuje se da će ovaj novac biti na raspolaganju do kraja juna”, rekao je McGafi.

Stručnjaci procjenjuju štetu

S obzirom da je BiH ušla u drugu fazu obnove i sanacije, a koja je mnogo teža i komplikovanija, cijeli proces zahtijeva sveobuhvatnu procjenu štete. 

“Procjena potreba za sanacije, čiju izradu vode vlasti BiH, a uz podršku Evropske unije, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke, procijeniće uticaj poplava na živote ljudi i bitne sektore u pogođenim područjima”, izjavio je McGafi.

Procjena, koja je počela 29. maja, a koja bi trebala biti završena do 18. juna, biće važan referentni dokument za vlasti BiH i međunarodne organizacije prilikom budućeg odlučivanja o sredstavima za pomoć.

Iz Ministarstva finansija RS se slažu da je, nakon što je Savjet ministara BiH prihvatio prijedlog Evropske komisije o preraspodjeli 42,24 miliona evra iz IPA-e 2011-2013, neophodno izvršiti procjenu kako bi se novac uložio tamo gdje je i najpotrebniji. 

“Proces procjene je u toku i rezultati istog se očekuju uskoro. Tada će se dobiti tačni podaci koje oblasti i u kojoj mjeri su pretrpjele najveću štetu. Vlada Republike Srpske i sve ostale nadležne institucije u zemlji će na osnovu izvršene procjene utvrditi prioritete i u skladu s tim usmjeravati i pomenuti novac”, rekli su iz Ministarstva.

Što se tiče raspodijele novca, iz Ministarstva poručuju da je transparentnost jedan od osnovnih principa na kojem će se zasnivati podjela kako EU, tako i budžetskih i svih ostalih sredstava. 

“BiH je još uvijek u centralizovanom sistemu upravljanja sredstvima EU i da implementaciju sredstava vrši EU, odnosno Delegacija EU u BiH kroz zajedničko upravljanje (joint management) sa međunarodnim finansijskim institucijama u skladu sa međunarodnim pravilima i procedurama koje se, između ostalog, vode principom transparentnosti”.

EU neće okrenuti leđa BiH

McGafi je za Frontal potvrdio da EU neće okrenuti leđa BiH, te da je opredijeljena da nastavi sa pružanjem pomoći i u dugoročnom periodu novim IPA sredstvima koja će biti izdvojena za period 2014-2020. 

Tačan djelokrug i iznos biće utvrđeni na osnovu procjene potreba, poručio je McGafi. 

“Evropska komisija radi sa pogođenim zemljama i u tijesnoj koordinaciji sa međunarodnim finansijskim institucijama (IFI) na procjeni tačnih potreba i utvrđivanju najboljih instrumenata i finansijske podrške. Na toj osnovi, EU će mobilisati dodatna IPA sredstva kao pomoć u obnovi infrastrukture i unapređenju upravljanja rijekama i rizikom od poplava, između ostalog i sa regionalnog stanovišta”, dodao je McGuffie.

Što se tiče regionalnog stanovništva, bitno je napomenuti da su, tokom Foruma za prosperitet i kreiranje radnih mjesta u organizaciji Delegacije EU, Evropska komisija i međunarodne finansijske institucije izrazile da će akcenat biti stavljen na unapređenje ekonomije, zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta. 

Novac iz IPA 2 će biti na raspolaganju nakon što BiH izvrši svoje dužnosti, to jeste nakon što sastavi Strateški dokument koji uspostavlja prioritete za finasijsku pomoć EU. Iz Ministarstva finansija napominju da je u toku proces usaglašavanja i usvajanja ovog dokumenta koji kao polazni dokument sadrži smjernice u narednom sedmogodišnjem periodu kako u smislu oblasti koje će biti finansirane tako i dinamike implementacije istih.

“Evropska komisija je najavila da je opredijeljena da nastavi pružati finansijsku podršku saniranju posljedica od poplava i putem sredstava iz IPA 2014. O tačnom obimu i iznosu sredstava odlučivaće se na osnovu tekuće procjene potreba. Proces programiranja instrumenta IPA za 2014. godinu je u toku”, dodali su iz Ministarstva. 

Pored toga, u okviru namjenskog instrumenta EU za doprinos stabilnosti i miru (IcSP, bivši Instrument za stabilnost) već se izdvaja ciljana podrška, uz pomoć stručnjaka na procjeni potreba. U okviru ovog instrumenta, takođe će biti izdvojena dodatna sredstva za rješavanje problema mina u Bosni i Hercegovini.

autor:  Frontal