Svijet

Borbe u Slavjansku – test za Porošenka

Obećanje ukrajinskog predsjednika da će do kraja nedjelje obustaviti ratna dejstva ozbiljno dovedeno u pitanje situacijom na terenu

Razmjena vatre između pripadnika ukrajinskih oružanih snaga i pobunjenika na jugoistoku Ukrajine, u Slavjansku, i dalje se vodi nesmanjenom žestinom. Prema dnevnim izveštajima sa terena, na udaru topovskih i minobacačkih granata nalazi se sve što bi moglo da se računa kao meta – od bolnica, vjerskih objekata, škola, željezničke stanice, do stambenih zgrada.

Sve je više poginulih i ranjenih i među vojnicima i među civilima, a materijalna šteta već se penje na milione grivni pošto je u upotrebi sve sofisticiranije i ubojitije naoružanje, sa obje strane. Sve je manje vode za piće, a i napajanje strujom je u prekidu.

Sukobi su i u gradu Artjomovsku (u Donjeckoj oblasti) i na graničnom punktu kod zaselka Izvarino u Luganskoj oblasti.

Teško je predvidjeti kako u takvoj situaciji novoizabrani ukrajinski predsjednik Petar Porošenko misli da do kraja nedjelje obustavi sve vojne operacije kao što je obećao prilikom inauguracije u nedjelju.

„Svaki dan u kojem Ukrajina plaća toliko visoku cijenu potpuno je neprihvatljiv”, izjavio je tada Porošenko.

Međutim, kako prenose ukrajinski mediji, Ministarstvo odbrane bivše sovjetske republike nije nimalo optimistički raspoloženo. Kako je izjavio Dmitrij Timčuk, koordinator kijevske grupe „Informativno protivljenje”, postoje dvije varijante da Porošenkovo obećanje ipak bude ostvareno.

„Prva varijanta je munjevita pobjeda vladinih snaga i kraj antiterorističke operacije. Druga varijanta je obustava operacija i predaja cjelokupnog prostora Donbasa”, o čemu, naravno, niko u Kijevu „ne smije ni da razmišlja”, zaključuje Timčuk.

Naravno, u cijelu priču i dalje se upliće Rusija. Međutim, kako je na dan proslave dana „D” američkim i francuskim novinarima izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin, „priča je jedno, a dokazi su sasvim drugo”. On je pozvao novinare da mu pruže jasne dokaze da se Rusija mješa u unutrašnje stvari Ukrajine.

„Nikakvih oružanih snaga, nikakvih ruskih instruktora na jugoistoku Ukrajine nema i nije ih ni bilo. Rusija nema namjeru da anektira ili destabilizuje jugoistok Ukrajine. Time se nikada nismo bavili i ne bavimo se ni sada”, bio je odlučan Putin.

U međuvremenu, kako je najavljeno u Moskvi, Istražni komitet Rusije pokrenuće krivični postupak zbog nedozvoljenog pritvora ruskih novinara Andreja Sušenkova i Antona Mališeva u Ukrajini, najavio je portparol komiteta Vladimir Markin.

Ruski komitet treba da donese odluku o otvaranju krivičnog postupka o incidentu u koji su bila uključena dva reportera ruske televizije Zvezda i kasnije će tom slučaju biti prisajedinjen predmet o upotrebi zabranjenih supstanci i ratnih metoda, rekao je Markin.

„Već je evidentno da ovdje govorimo o otmici ruskih građana, što znači veliku povredu Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica u vrijeme rata”, kazao je Markin, navodi Itar-Tas, a prenosi Tanjug.

Ruski reporteri otišli su u Ukrajinu da „pokriju” inauguraciju novog ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka i veza sa njima je izgubljena u popodnevnim satima 6. juna, pošto su stigli do punkta u Donjeckoj oblasti gdje su ih zarobili pripadnici Ukrajinske nacionalne garde i optužili ih za nadgledanje kontrolnog punkta.

Oni su zarobljeni nedaleko od Slavjanska, pošto su im ljudi u crnim uniformama stavili maske, lisice i bacili ih na koljena da bi ih poslije toga negdje odveli.

Juče rano ujutro novinari su oslobođeni i vratili su se u Rusiju preko graničnog prelaza Nekotejevka u regionu Belgoroda.  

Rat na jugoistoku nije jedini veliki problem Ukrajine. Od početka godina nacionalna valuta – grivna – izgubila je trećinu vrijednosti. Bankrot države izbjegnut je samo zahvaljujući novčanoj pomoći zapadnih država i, naravno, odlaganjem plaćanja dugova Rusiji.

Predsjednik Porošenko, koji je sugrađanima obećao „novi život”, suočava se sa duboko razjedinjenom zemljom na granici katastrofe. Tome su svakako doprinjeli i njegovi prethodnici, ali i spoljne okolnosti, prije svega otimanje EU i Rusije o priključenju Ukrajine svom taboru.

Po mnogima, uspjeh Porošenka će zavisiti upravo od nalaženja zajedničkog jezika sa ruskim predsjednikom Putinom. Mada su obojica lidera izjavili da su skloni mirnom rješavanju sukoba na jugoistoku zemlje kao i raščišćavanju međusobnih računa, to neće ići nimalo lako. Uostalom, o tome svjedoči već više od 200 izginulih u sukobima ukrajinske vojske i pobunjenika iz Donjecka i Luganska.

Izvor:RTS
Komentari
Twitter
Anketa

Gdje bio trebao biti izgrađen nacionalni stadion u Bosni i Hercegovini?

Rezultati ankete
Blog