Nauka
Kako ćemo živjeti ako se nastavi rast temperature?
Ukoliko čovječanstvo ne preuzme drastične mjere, globalna temperatura će se povećati za 4 stepena do kraja ovog vijeka što će neminovno dovesti do promjene stila života ljudi, ali i njihovog iseljavanja iz regija u kojima trenuto žive. Srbija, kao dio Južne Evrope, pretvorila bi se u Saharu.
Ekspert za klimatske promjene Nikola Stern upozorava da, prema podacima kojima se danas raspolaže, svijet srlja u propast ukoliko se ne preduzmu hitne mjere koje bi spriječile porast temperature, prenio je franuski magazin Slat.
Stern objašnjava da u posljednjih 10 miliona godina nije zabilježen toliko veliki porast temperature na Zemlji, a da ljudski rod koji se pojavio prije samo 250.000 godina nikada nije živio u svijetu toplijem za 4 stepena.
U posljednjh 8.000 godina prosječna temperatura je skoro konstanta uz oscilaciju između jednog i 1,5 stepena.
Takva klimatska stabilnost omogućila je uzgoj žitarica, bavljenje poljoprivredom na stalnim posjedima i naseljavanje stanovništva po selima i gradovima.
Na osnovu više naučnih studija, Stern je napravio sliku svijeta u uslovima više prosječne temperature za 4 stepena.
Južna Evropa bi bila pretvorena u Saharu, a afrička pustinja bi se proširila ka jugu sa pogubnim posljedicima za pojedine zemlje, među kojima je Nigerija.
Snijeg bi nestao sa vijenaca Himalija, što bi dovelo do promjene korita i pravaca vodenih tokova od kojih zavisi dvije milijarde ljudi.
Ni američki kontinent ne bi bio pošteđen, posebno Andi i Stjenovite planine. Otopljavanje snijega sa ovih planina, dovelo bi, između ostalog, do hroničkog nedostaka vode koji bi pogodio brojne populacije.
Osim toga, monsun na sjeveru Indije, od kojeg zavisi poljoprivredna aktivnost stotine miliona ljudi, radikalno bi se izmijenio, dovodeći do masivnih migracija i fundamentalnih promjena na nivou načina proizvodnje i potrošnje žitarica, mahunarki i povrća.
Šume kao što je Amazonski basen bile bi pogođene pustošenjem i nestankom na hiljade vrsta koje ne bi odoljele klimatskim promjenama.
Ekstremni klimatski fenomeni čije su karakteristike razorni vjetrovi - uragani, oluje i cikloni, postali bi česta pojava.
Nivo mora bi se podigao. Prije tri miliona godina, kada je na planeti temperatura bila viša za tri stepena nego XIX vijeku u preindustrijskom periodu, nivo mora je bio viši za 20 metara nego što je danas.
Rast nivou mora od dva metra u odnosu na sadašnji primorao bi 200 miliona ljudi na preseljenje.
"Ovakav scenario mogao se dogoditi prije kraja vijeka", tvrdi Stern.
