"Neki privredni subjekti će početi da uspostavljaju poslovne operacije, dok će drugima, za čiji oporavak je potrebno više vremena, biti pomagano kroz set mjera Vlade Srpske", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je za "Pres Republika Srpska" rekla da će biti potrebno izvršiti rebalans budžeta i na republičkom i na lokalnom nivou. 

"Poželjno je da se to dogodi i na nivou BiH, jer tamo ima `skrivenog` novca", rekla je Cvijanovićeva i pojasnila da u budžetu BiH ima mjesta odakle mogu da se "zagrabe" sredstva i usmjere u neke druge oblasti. 

Premijer Srpske je rekla da cifra od 1,3 milijarde maraka predstavlja grubu procjenu štete, te izrazila bojazan da će konačna suma biti još veća. 

"Nisu stradali samo oni kojima je voda uništila imovinu, već će se ova katastrofa osjetiti u cijelom društvu. Trebaće nam niz godina za sanaciju", rekla je Cvijanovićeva. 

Govoreći o svojoj ranijoj izjavi da je moguće kašnjenje u isplati penzija i plata budžetskim korisnicima, Cvijanovićeva je istakla da joj nije bila namjera da bilo koga plaši, ali da nije mogla da kaže da će se lako preći preko svega što se dogodilo. 

Ona je naglasila da su poplave pokazale određene ljudske i institucionalne slabosti, koje će lakše biti otklonjene sada, kada su ogoljene i vidljive. 

Cvijanovićeva je istakla da se, prije svega, moraju propraviti zakoni radi uvođenja striktnih pravila za ovakve situacije da bi se ustanovilo ko je šta trebalo da radi, dodajući da je pokrenuta opsežna analiza o tome ko se i na kom nivou kako ponašao. 

Ona je navela da postoje jasni pokazatelji da su Hirometeorološki zavod Srpske i Civilna zaštita upućivali informacije na lokalni nivo, da su sve institucije koje su bile zadužene za alarmiranje palile "crveno svjetlo", ali da je bilo onih koji to nisu vidjeli i nisu alarmirali resurse na lokalnom nivou da bi uradili sve što je potrebno. 

"Odgovorno tvrdim da mnogi `okidači` na lokalnom nivou nisu bili aktivirani. I ne samo prije tragedije, nego mehanizmi koji su morali, nisu bili pokrenuti čak i u vrijeme kada se poplava dešavala", istakla je premijer Srpske. 

Ona je navela da lokalna vlast u Doboju nije željela pomoć sa nivoa Republike, pa je tamo upućen povjerenik. 

"Kada smo poslali povjerenika u Doboj naslušali smo se `raznih čudesa`, sve do toga da je gradonačelnik Doboja /Obren Petrović/ prijetio da će se za pomoć obratiti stranim ambasadama i OHR-u jer mu se uzurpira vlast", navela je Cvijanovićeva. 

Ona je istakla da vlast ne bježi od utvrđivanja odgovornosti, te dodaje da niko ne treba biti amnestiran, ali sigurno neće dozvoliti da se krivica, nečasnost ili bilo šta od onog što su mnogi iz opozicije pokazali prebacuje na Vladu. 

"Imate situaciju da nam lekcije o poplavama dijeli lider PDP-a /Mladen Ivanić/, koji se u vrijeme katastrofe brčkao po banjama u zemljama iz okruženja. Šta je to on mogao da zna iz nekog velnes-centra? Ili imate nekog ko kuva kazan pasulja na prostoru koji je zagađen i gdje ništa nije smjelo da se ubere prije dolaska epidemiološke službe", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je najavila da bi do 18. juna trebalo da bude "zaokružena priča" o procjeni štete od poplava, te navela da postoji nekoliko otežavajućih okolnosti, jer se na lokalnom nivou nije svugdje jedoobrazno postupalo, iako postoje obrasci i metodologija kako se radi procjena štete. 

Cvijanovićeva je istakla da tim aktivnostima koordinira Republička komisija za procjenu štete i pokušava da dobije jednoobrazni format, dodajući da je to preduslov da bi se mogla sumirati ukupna šteta. 

"S druge strane, imate i paralelne aktivnosti u svim organizacijama koje su nam se stavile na raspolaganje da bismo mogli da dođemo do tehnologije koja će biti čitljiva svima koji budu potencijalni davaoci novca, bez obzira na to da li je riječ o donacijama ili međunarodnim finansijskim organizacijama koje daju kredite", navela je Cvijanovićeva. 

Podsjetivši da je upućen zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Narodne skupštine Srpske, Cvijanovićeva je navela da je u okviru programa mjera na kojima je radila Vlada pripremljen niz zakona. 

Ona je podsjetila i da je planirano osnivanje fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske nakon poplava sa različitim izvorima finansiranja, koji će biti u funkciji sedam godina. 

izvor: Srna