U zavisnosti od stepena oštećenja objekta, upotrijebljenog građevinskog materijala, te pridržavanja strogih mjera i uputstava, Folštad je naveo da upotrebom kondenzacionih isušivača proces sušenja objekta minimalno traje od dva do tri mjeseca, a kada se pristupa prirodnom isušivanju traje i do šest mjeseci. 

Kada se pristupa prirodnom isušivanju pomoću prirodnog strujanja vazduha kroz otvorene prozore i vrata, naveo je Folštad, vlažnost vazduha u prostoriji mora biti viša nego spoljna. 

Prema njegovim riječima, vlažnu prostoriju moramo zagrijati, najčešće se koristi peć na drva, da vlaga izađe iz zidova i zadrži se u prostoriji. 

Nakon toga, ako je napolju temperatura i vlažnost vazduha niža od temperature i vlažnosti u objektu, vrši se provjetravanje. 

Folštad je preporučio da se tokom dana grije prostorija, a noću otvaraju prozori i vrata za provjetravanje, dok se za ubrzavanje cirkulacije vlažnog vazduha mogu koristiti različiti ventilatori i druga priručna sredstva. 

Kada se vlažnost vazduha napolju i u objektu izjednače, zatvaraju se prozori odnosno vrata i cijeli postupak treba iznova ponavljati. 

Na osnovu dosadašnjeg iskustva na terenu, upozorio je Folštad, postoji opravdana zabrinutost da građani usljed nedovoljnih finansijskih sredstava neće pridržavati svih mjera za sanaciju objekta. 

"Građani neće izvršiti neophodne pripremne radnje što pretpostavlja uklanjanje svih poplavljenih predmeta, od kućanskog otirača, laminata, namještaja, električnih uređaja do natopljenog izolacionog materijala, te zidnog maltera zahvaćenog vodom", izjavio je Folštad, dodavši da će se pojedini predmeti nakon tretiranja ponovno upotrebljavati. 

Prema njegovim riječima, u takvim okolnostima saniranje objekta dodatno se vremenski produžuje, sa većim materijalnim izdacima uz dodatni rizik po zdravlje kada je respiratorni sistem u pitanju, upozorivši da treba odstraniti sve materijale koje pružaju uslove za širenje plijesni i gljivica. 

Dodatna mjera opreza pretpostavlja i odabir odgovarajućeg materijala za rekonstrukciju, jer, kako je naveo, najbolji materijali su oni koji propuštaju vlagu da bi preostala vlaga vremenom izašla iz zidova. 

Folštad nikako ne preporučuje upotrebu gipsa za građevinski materijal. 

Prema njegovim riječima, prilikom sanacije i izbora materijala za rekonstrukciju i uređenje objekta treba voditi računa i o mogućnosti ponovnog plavljenja. 

Rajner Folštad, čije će ekspertske usluge stanovnici Doboja imati na raspolaganju narednih mjesec dana, rekao je da je njemačka humanitarna organizacija "Adra" obezbijedila gradu 230 mašina za isušivanje vlažnih objekata stradalih tokom poplave. 

Korisnici za raspolaganje mašinama sklapaju ugovor sa njemačkom "Adrom" dok će domaći tehničari vršiti nadzor nad radom.

izvor: Srna