autor: Frontal

Ovogodišnji Dan planete Zemlje se obilježava na temu „Zeleni gradovi“, čime se promoviše prelazak na čistiju, zdraviju i ekonomski održiviju budućnost kroz poboljšanje efikasnosti i investiranju u obnovljive tehnologije te reforme u propisima koji se tiču oblasti izgradnje, energije i transporta. S obzirom da 75% od ukupne svjetske energije  konzumiraju gradovi, neophodno je da se smanji emisija stakleničkih gasova i to još juče!

• U susret Danu planete Zemlje - Govor koji je utišao svijet na 6 minuta (VIDEO)

Trenutno se većina svijeta oslanja na zastarjele sisteme električne energije koji su izuzetno neefikasni i „prljavi“. Da bi gradovi postali održiviji, neophodno je redizajnirati postojeći sistem, preći na obnovljive izvore energije i implementirati novija rješenja. Zgrade čine gotovo trećinu svih globalnih emisija stakleničkih gasova, a kroz jednostavne sisteme efikasnosti i poboljšanja dizajna, te emisije se mogu drastično smanjiti. Transport je najbrže rastući izvor emisija stakleničkih gasova u svijetu, od kojih tri četvrtine dolazi direktno iz automobilskog saobraćaja. Da bi se ove emisije, te dodatno zagađenje koje stvaraju smanjili, potrebno je poboljšati standarde, povećati mogućnosti javnog prevoza, ulagati u alternativne vidove transporta, te poboljšati gradsku mobilnost kroz pješačku i biciklističku infrastrukturu.

Mnogi gradovi u svijetu danas mijenjaju svoje politike, a ovih 10 gradova je uzelo titule najzelenijih zbog njihovog efikasnog korištenja obnovljivih izvora energije, promocije „zelenog“ načina života, ogromnog broja kompanija sa primjenom čistih tehnologija, te provođenjem zakona koji štite životnu sredinu i inovativnim strategijama za bolje i zelenije zajednice.

Rejkjavik, Island

Rejkjavik na Islandu je zauzeo prvo mjesto, i to s pravom, jer se grad u potpunosti snabdijeva energijom iz obnovljivih izvora, a plan im je da budu potpuno energetski nezavisni do 2050. Grad trenutno koristi hidroenergetske i geotermalne aktivnosti za zagrijavanje vode, te za proizvodnju električne i toplotne energije.

San Francisko, Kalifornia

San Francisco je bio na čelu održivog življenja već dugi niz godina, a 2007 je postao prvi grad u SAD koji je  zabranio upotrebu plastičnih vrećica. Pored toga, započeo je opsežan program recikliranja u 2009. godini, a do sada je uspio spasiti 77% materijala koje bi završilo na deponijama što je i najuspješniji program u Sjedinjenim Američkim Državama.

Malme, Švedska

Malme je ponosni vlasnik jednog od najvećih vjetro energetskih parkova u svijetu i ima obilje zelenih površina, kao i veliku raznolikost zelenih tehnoloških rješenja.Western Harbour u Malmöu u potpunosti koristi obnovljive izvore energije iz sunca, vjetra, hidroenergije i biogoriva. Čak i gradske zgrade su izgrađene korištenjem održivih materijala i posebno su dizajnirane kako bi bile što je više moguće energetski efikasnije.

Vankuver, Kanada

Vankuver ima velike nade da će postati najzeleniji svjetski grad do 2020. godine. Grad je poznat po svojim inovativnim čistim tehnologijama, a posjeduje i ogromne količine dostupnih obnovljivih izvora iz kojih može izvući impresivnih 90% potrebne energije.

Portland, Oregon

Portland je bio prvi grad u SAD-u koji je prihvatio akcijski plan za klimatske promjene i ima planove i zakone koji osiguravaju da grad ostane u granicama tako da je ruralna zemlja sačuvana samo za poljoprivredne svrhe. Takođe, ovaj grad ima izvrsnu reputaciju u smislu prevoza zaposlenih, gdje više od 25%  ljudi putuje javnim prevozom, biciklom ili dijele automobil (carpooling).

Kuritiba, Brazil

Kuritiba je nesumnjivo zeleni grad Brazila, s više od 1000 zelenih površina, 14 šuma i 16 parkova, a oko 1.5 milion novih stabala je zasađeno uz ceste i autoputeve. Nevjerojatnih 70% gradskog otpada se reciklira, a imaju čak i stada ovaca u svojim parkovima i zelenim površinama koje travu „drže pod kontrolom“.

Kopenhagen, Danska

Kopenhagen je izgradio ugled kao svjetski lider u naporima za borbu protiv klimatskih promjena. Poznat je po svojim biciklima, a gotovo jedna trećina stanovnika prvenstveno koriste svoje bicikle kao prevozno sredstvo u gradu dok do 2015. godine očekuju da će se taj broj povećati na 50%.

Štokholm, Švedska

Štokholm je uzeo titulu „Zelena prijestolnica Evrope“ još 2010. godine zbog svoje izuzetne predanosti održivosti. Podaci za emisiju ugljika su impresivni, prosječna emisija za evropski grad je 10 tona po glavi stanovnika, dok Štokholm proizvodi 3,4 tone. Takođe, Štokholm je poznat po tome da se preko 40% grada sastoji od zelenih površina.

Hamburg, Njemačka

Hamburg, dobitnik nagrade Evropski zeleni grad 2011, je vrlo zauzet u svom razvoju da bi se što više približio održivim standardima. Hamburg trenutno pretvara 388 hektara industrijskog zemljišta kako bi obezbijedio mjesta za razvoj novih „zelenih“ naselja.

Bogota, Kolumbija

Poslednjih godina, Bogota je drastično poboljšala svoju reputaciju prelaskom iz grada koji je bio opterećen organizovanim kriminalom i siromaštvom do grada koji je poznat po održivosti i životu u skladu sa životnom sredinom. U glavnom gradu Kolumbije prisutan je efikasan sistem javnog prevoza, više od 1100 urbanih zelenih površina i stotine kilometara biciklističkih staza. To je takođe znatno popravilo kvalitet vazduha i vode u Gradu.

• Turski planovi za prvi ekološki grad

Da bi lokalna uprava bila spremna na održiva rješenja, mnogo toga zavisi od svijesti svih nas. Ukoliko se vozimo automobilom do posla do kog nam ne treba ni 30ak minuta pješke, grad će svoju politiku saobraćaja prilagođavati automobilima, a ne ljudima. Dok god ne marimo kako se grijemo ili dobijamo električnu energiju, te da li se negdje ta energija gubi, bićemo energetski zavisni i koristićemo prljave izvore energije i zastarjele tehnologije. Dok god god smo nijemi posmatrači, betoniraće nam parkove i sjeći aleje.

Sami biramo gradove u kakvim želimo da živimo!