Politika
SDS - Republika Srpska sve više ulazi u dužničko ropstvo
Poslanici Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini Lazar Mirkić i Nikola Perišić upozorili su danas da Republika Srpska sve više ulazi u dužničko ropstvo.
izvor: sdsrs.org
On je na pres-konferenciji u Banjoj Luci rekao da je Vlada RS samo na narednu sjednicu parlamenta RS, 25.februara, predložila četiri odluke o zaduženju RS, u ukupnom iznosu većem od 290 miliona KM.
-RS će na osnovu ovih zaduženja do 2018.godine morati da vrati godišnje velike iznose i to, u 2015. oko 322 miliona KM, u 2016. kredite od 389 milion, u 2017.godini 475 miliona i u 2018.godini čak 539 miliona KM – ukazao je Mirkić i postavio pitanje vlastima u RS, koje, kako navodi, srljaju u tolika zaduženja, da li će ostati sredstava za razvoj ili će RS sve resurse potrošiti u ovoj, izbornoj godini, a u narednim će morati samo da vraća kredite.
Studentima je poručio da će ustvari oni otplaćivati kredit od devet miliona, odnosno 6,2 miliona KM za koliko će RS biti zadužena za predstojeći projekat „Dositej“ i izgradnju četvrtog studentskog paviljona u Banjoj Luci.
-Njihove smještajne i informatičke probleme ne rešava ni Vlada, ni poslanici, već su to obaveze koji će oni sami morati sami da plate – naveo je poslanik SDS.
Mirkić je dodao da SDS podržava rješavanje problema boračkih kategorija, ali naglašava da je to trebalo biti završeno mnogo prije i sredstvima koja su bila na raspolaganju u budžetu, a ne sada uzimanjem kredita od 25 miliona KM.
Pozvao je premijerku Željku Cvijanović i ministra finansija Zorana Tegeltiju da odgovore zašto još uvijek nisu izdvojena sredstva za agrarna plaćanja, kao i izvoznim preduzećima iako je doznačena rata kredita od MMF-a, a preduzeća u RS sve teže ostaju likvidna.
I Nikola Perišić kritikovao je vladu i velika izdavanja iz budžeta za izradu brojnih studija i strategija koje su, kako kaže, često samo prepisane iz istih dokumenata iz regiona, a nema učinka po osnovu tih dokumenata, jer se vrlo teško mogu primjeniti u RS, ilustrujući to primjerom bivšeg ministra poljoprivrede Radivoja Bratića, koji je za izrade raznih studija uzeo određena sredstva iz budžeta.