izvor: Srna 

"Razlog što nije postignut dogovor o ovom pitanju nije nepostojanje volje ili želje, već akumulirano nepovjerenje koje je raslo niz godina zbog svega što se dešavalo u okviru BiH i zbog čega su se sve strane na određeni način osjećale ugroženo", rekla je Cvijanovićeva.

Na osnovu svega toga, kaže Cvijanovićeva, imamo još jedan neuspjeli pokušaj postizanja dogovora.

Ona je na stranačkoj konferenciji za novinare u Banjaluci rekla da sastanak lidera političkih stranaka iz BiH sa komesarom za proširenje EU Štefanom Fileom nije donio konkretan rezultat, ali je pokazao da je postojala dobra volja domaćih aktera i EU da se dođe do rješenja.

"Predviđeno je da se razgovori nastave na novom sastanku, koji će biti održan narednih sedmica", napomenula je Cvijanovićeva.

Komentarišući izjavu lidera SBB-a Fahrudina Radončića da predstavnici iz Republike Srpske treba da "siđu sa balkona i počnu aktivno da učestvuju u pregovorima", Cvijanovićeva je rekla da on pod tim podrazumijeva promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno indirektno glasanje, što partije iz Srpske neće podržati.

Cvijanovićeva je naglasila da je Republika Srpska davno definisala svoje stavove i da nema pojedinačnog i istupanja izvan onoga što je ranije dogovoreno.

"Ukoliko bi došlo bilo kada do bilo kakve promjene kada je riječ izbor članova Predsjedništva BiH i izbor delegata u Domu naroda parlamenta BiH, to bi moralo podrazumijevati novo usaglašavanje stavova u okviru političkih subjekata iz Republike Srpske", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je demantovala navode predstavnika SDS-a, koji su tvrdili da je SNSD navodno iznevjerio neke ranije dogovore u okviru Republike Srpske, ističući da je ovo spekulacija i bespotrebna priča koja ne doprinosi ničemu.

Komentarišući izjavu lidera SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije da je za SDP neprihvatljiva inicijativa HDZ-a BiH da se u okviru načina izbora članova Predsjedništva BiH dođe do teritorijalnog prekrajanja BiH, Cvijanovićeva je rekla da ne smatra da je time na bilo koji način napadnut teritorijalni integritet Federacije BiH.

"Hrvatske stranke su tražile dva obračunska područja u okviru Federacije BiH koja bi ostala jedna izborna jedinica, a služila bi za izračun glasova koji bi dobili prvi i drugi kandidat koji ne bi trebali biti iz istog naroda ili iz reda ostalih", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da joj je žao što nije postignut dogovor zbog očigledog nerazumijevanja i velikog straha između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika.

"Neispunjavanjem ovih obaveza nema formalnog kretanja BiH ka EU, a dodatno komplikuje situaciju da su BiH i EU već ušli u izbornu godinu. Žao mi je ukoliko EU posluži BiH kao izborna tema za dobijanje poslaničkih mjesta u evropskom parlamentu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je vjeruje da će doći do dogovora, jer je dosta toga usaglašeno.

"Ako dajete garanciju da jedan narod neće preglasavati drugi narod ili u ime drugog naroda birati njegove kandidate, onda se mora razmisliti gdje će jedna takva odredba stajati - da li u Ustavu ili u ustavnom zakonu i na koji način će biti date garancije", zaključila je Cvijanovićeva.