izvor: Novosti

Dok se hladan talas sa Sjevernog pola zaputio i ka istočnom dijelu SAD, Sibir je doživio čudo - decembar bez snijega, topao kao u jesen, a region Novu godinu i Božić dočekao gotovo uz proljećno vrijeme. Stručnjaci iz klimatologije kažu da su svemu krive klimatske promene i globalno zagrijavanje.

U nekim gradovima u Sjedinjenim Američkim Državama, preko noći temperatura se promijenila za 45 stepeni! Poslije neuobičajeno toplog vremena za ovo doba godine, krenuo je „ledeni udar“, zatvorene su škole, otkazano više hiljada letova, spasilačke ekipe u Njujorku i Bostonu patroliraju ulicama u potrazi za beskućnicima koji bi mogli da se smrznu. Broj žrtava iznenadnog mraza raste, a meteorolozi slute i temperature do minus 50 stepeni!

Klima na planeti postala je sve komplikovanija, nepredvidivija. Prema riječima Gorana Pejanovića, pomoćnika direktora u Klimatskom centru Republičkog hidrometeorološkog zavoda, iza ovih vremenskih oscilacija zapravo stoje klimatske promjene koje već godinama mijenjaju planetu.

- Zbog klimatskih promjena ubičajeno je da se povremeno tropski vazduh spusti na američki kontinet, a da u sjevernom dijelu SAD imaju masivni planinski venac ledeni talas se ne bi spustio u ostale dijelove - kaže Pejanović. - Zagrijavanje tropskih mora dovodi do pojačane cirkulacije prema sjeveru i jugu planete. Jedna od karakteristika klimatskih promjena su upravo te nagle promjene na termometru - sa visokih, „slijetanje“ na izuzetno niske temperature.

Procjenjuje se da je 190 miliona ljudi u SAD pogođeno „polarnim vrtlogom“, jakim vjetrovima koji okružuju Sjeverni pol. Američki zvaničnici kažu da je nevrijeme dosad odnijelo najmanje 21 život. Sa druge strane, da nešto nije u redu, da se nešto ozbiljno događa, da je klima „pobrkala lončiće“, pokazuju istraživanja i predviđanja koja upozoravaju svijet da se pripremi na ekstremne talase toplote. Prijete nam suše u narednih 10 do 20 godina. Što se tiče globalnog predviđanja, prirodne nepogode biće svakodnevica, a suše i poplave biće izraženije dva do tri puta.

Kako Pejanović kaže, planeta se generalno sve više zagrijava i mnogo su češće visoke temperature i suše, a zbog vazduha punog vodene pare - u pojedinim dijelovima i poplave.

- Tokom posljednjih 40 godina došlo je do povećanja temperature vazduha na globalnom nivou za 0,8 stepeni - kaže Pejanović. - Kako je klima najkomplikovaniji sistem koji povezuje procese koji se dešavaju kako u atmosferi tako i u moru, izuzetan je interes utvrditi da li se svjetski okean zagrijava i koliko brzo u njegovim dubljim slojevima.

Većina klimatologa u svijetu se slaže da je razlog i povećana emisija ugljen-dioksida, a ovaj gas sa efektom staklene bašte povećao se 35 do 40 odsto u odnosu na predindustrijsko doba i ima tendenciju daljeg porasta, uglavnom zbog spaljivanja fosilnih goriva - uglja, nafte, gasa.

- Tako se efekti klimatskih promjena na naše područje ogledaju u povećanju temperature, što nas suočava sa češćom pojavom sušnih perioda. Za 12 godina imali smo pet suša - objašnjava Pejanović. - Generalno, topliji vazduh sadrži više vlage, tako da tokom vlažnih perioda padavine bivaju intenzivnije, što u centralnoj i sjevernoj Evropi dovodi do češćih poplava.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji već decenijama ljeto pobjeđuje zimu. Kako stvari stoje, uskoro ćemo zaboraviti na Snješka Belića, sanke i grudvanje. Najhladnija srpska zima bila je još 1954. godine, najveći sniježni pokrivač izmjeren je prije 40 godina, a Beograd je svoj vrhunac u hladnoći pregrmio u pretprošlom vijeku - čak 1893. godine.

Posljednji put maksimalno hladna zima dogodila se prije 10 godina, a to je rekord za posljednje dvije decenije. Sa druge strane, tri najtoplije zime ikada u Srbiji zabilježene su u posljednjih 15 godina. Čitava najtoplija godina bila je 2000, sa prosječnom temperaturom od 11,9 stepeni Celzijusovih.