Najvažniju ulogu u tom procesu morao bi da ima obrazovni sistem, zaključak je istraživanje koje je tokom dvije godine sprovodila grupa univerzitetskih profesora i nezavisnih istraživača s područja bivše Jugoslavije i Univerziteta u Edinburgu.

Jedan od autora, Marko Antonio Brkić, rekao je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja da je ono sprovedeno na uzorku od 2.606 ispitanika iz 13 gradova BiH, koji su odgovarali na pitanja vezana za proces pomirenja, verski i nacionalni identitet i ulogu koju u tom procesu mogu imati vladajuće strukture, ali i nevladine organizacije.

"Čak 75 posto ispitanika vjeruje da je proces pomirenja i gradnje povjerenja važan", kazao je Brkić. Oni su se, istovremeno, izjasnila da je za njih važnije zasnovati pomirenje na projektima okrenutim budućnosti nego na istraživanjima uzroka rata ili pak na gradnji spomen-obilježja na mjestima ratnih zločina.

Ispitanici su ocijenili i da bi najvažniju ulogu u procesu pomirenja morao da ima obrazovni sistem koji može da odigra ključnu ulogu u vaspitanju generacija koje nisu doživjele rat.

BiH se može smatrati duboko religioznim društvom - čak 72 odsto ispitanika izjasnilo se kao vjernici, najviše njih religijsku pripadnost poistovećuje i s pripadnošću nacionalnoj grupi, ali je samo 7,4 odsto izjavilo da vjerski i nacionalni identitet utiče na njihov lični život, uključujući i sklapanje prijateljstava.

Brkić je posebno istakao da je istraživanje dalo sasvim drugačiju sliku o raspoloženju među ljudima od one koja se može steći preko medija, naglasivši da je "medijski prostor u BiH izuzetno zagađen i da kroz njega ne stiže prava slika stanja i odnosa u društvu".

Više od 60 odsto ispitanika izjavilo je da je poboljšanje privrednog stanja u BiH najvažniji prioritet, dok oko 40 odsto njih smatra da je ključ u političkim promjenama.

Velika većina ujedinjena je u negativnom odnosu prema životu u BiH. Tako je u istraživanju gotovo dvije trećine učesnika odgovorilo da je nezadovoljno životom u BiH, dok je samo 21,7 odsto kazalo da su zadovoljni načinom na koji se u toj zemlji živi.

Među zadovoljnima najviše je onih koji se izjašnjavaju kao muslimani - 26,6 odsto, zadovoljno je 23,5 posto katolika, a samo 16,2 odsto pravoslavaca, prenijeli su lokalni mediji.