Novo istraživanje je pokazalo da je komora za magmu oko 2,5 puta veća od dosadašnjih procjena.

Naučnici su utvrdili da je ova pećina duža od 90 kilometara i da sadrži od 200 do 600 kubnih kilometara istopljenih stijena. Izmjereno je da je komora debela od 2 do 15 kilometara.

Ova otkrića su predstavljena na sastanku Američke geofizičke unije u San Francisku.

Profesor Bob Smit sa Univerziteta u Juti izjavio je da su naučnici dugo radili na ovoj temi i da su uvijek mislili da bi supervulkan mogao da bude nešto veći, ali da je ovo otkriće zapanjujuće.

Ukoliko bi jeloustounski supervulkan proradio danas, posljedice bi bile katastrofalne.

Njegova posljednja velika erupcija desila se prije 640.000 godina i poslala je pepeo preko Sjeverne Amerike, što je uticalo na klimu čitave planete.

Naučnici su u istraživanju koristili mrežu seizmometara postavljenih oko parka, kako bi izradili mapu komore za magmu.

"Snimali smo zemljotrese u Jeloustounu i okolini i mjerili seizmičke talase dok su putovali kroz tlo. Talasi putuju sporije kroz vreli u djelimično istopljeni materijal. Tako možemo da izmjerimo ono što je u dubini", rekao je doktor Džejmi Farel sa Univerziteta u Juti.

Naučnici ne znaju kada će se dogoditi nova erupcija vulkana u Jeloustounu. Neki vjeruju da kolosalna erupcija već kasni, odnosno da se dešava otprilike svakih 700.000 godina.

Profesor Smit kaže da je potrebno doći do dodatnih podataka, zato što su do sada bile samo tri erupcije - prije 2,1 miliona godina, prije 1,3 miliona godina i prije 640.000 godina.