Izvor:Nezavisne novine

U cilju toga su Ministarstvu finansija RS uputili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o fiskalnim kasama RS, kojima se, između ostalog, zahtijeva da kazna za preduzetnike koji ponove prekršaj neizdavanja fiskalnog računa iznosi od 3.000 do 5.000 KM, odnosno da za one koji isto učine i treći put bude definisana u rasponu od 10.000 do 13.000 KM.

U kolikoj mjeri se u pet godina procesa fiskalizacije u RS zakon i dalje ne poštuje potvrđuje posljednji kazneni bilans inspektora Poreske uprave RS (PU RS), koji su za prvih devet mjeseci ove godine zbog nepoštovanja propisa izrekli kazne u iznosu od 1.538.410 KM.

Inspekcijske provjere pokazale su kako su od ukupno 2.641 obavljene kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa u više od pola slučajeva, odnosno njih 1.495, utvrđeni prekršaji i izrečene novčane kazne.

U Poreskoj upravi ističu da jedan od razloga što njihovi napori nisu dali veće efekte leži i u radu sudova. Naime, većina poreskih obveznika kojima je izdat prekršajni nalog zahtijeva sudsko odlučivanje, što u najvećem broju slučajeva okončava uslovnom osudom i to po nekoliko puta za istog poreskog obveznika. Tako da će u narednom periodu na svaku uslovnu kaznu Poreska uprava podnositi žalbu nadležnom sudu.

Ivan Vučković, portparol Poreske uprave RS, kazao je kako kontrole na izdavanja fiskalnih računa ne jenjavaju, pogotovo u dane vikenda.

"Inspektori Poreske uprave su 4. i 5. te 18. i 19. oktobra ove godine izvršili 105 kontrola izdavanja fiskalnih računa širom RS. U 74 kontrole konstatovane su nepravilnosti te izdati prekršajni nalozi s ukupnim iznosom kazne od 58.348 KM", rekao je on.

Kontrole pokazuju da su vlasnici ugostiteljskih objekata i dalje među obveznicima koji najčešće krše zakon. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine poreznici su izrekli mjeru zabrane obavljanja djelatnosti za 13 poreskih obveznika kod kojih su zatečeni lažni uređaji za izdavanje računa.

Među kažnjenima su "Intermezo" Banjaluka, ugostiteljska radnja "Tržnica" Prijedor, ugostiteljska radnja "Le Pont" Prijedor, SUR "Live" Kostajnica, preduzetnička radnja "Vodeni park" Kozarac, ugostiteljska radnja "Life club" Prijedor, STR "Eko plast" Doboj, SUR ćevabdžinica "Aljko i sin" Brod, SUR "Galeb" Brod, preduzeće "Višegrad-promet" Višegrad, SUR restoran "Ribarska priča" Mala Bukovica, SUR "Gurman" Gradiška i SUR "VBC" Pale.

U Udruženju radnika ugostiteljstva i turizma RS kažu da se zakon mora poštovati i oni koji to ne čine moraju biti kažnjeni. Napominju, pak, da sa druge strane ugostiteljima treba stvoriti bolje mogućnosti za rad i stvaranje većeg prometa.

"Jasno je da se Zakon o fiskalnim kasama mora poštovati, ali ipak ne možemo nikako biti ravnodušni prema činjenici da su nam zbog niske granice radnog vremena u velikoj mjeri srezane mogućnosti daleko veće zarade", kaže Željko Tatić, predsjednik tog udruženja.

Isto tako, prema njegovim riječim, ugostitelji su uvijek ti koji se najčešće nađu pod oštrom inspekcijskom lupom.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, komentarišući visok stepen poslovanja u sivoj zoni i činjenicu da veliki broj malih radnji i dalje izbjegava fiskalizaciju, rekao je da teška ekonomska situacija ljude tjera u nelegalne tokove poslovanja.

"Smatram da za njih u vrijeme kada je važno samo preživjeti siva zona rada postaje jedina opcija. Ovo nije najbolje rješenje, ukoliko država nema mehanizme i ne može da obezbijedi stvaranje opcije novog zaposlenja, ljudi moraju raditi bilo šta da bi preživjeli", rekao je on.

Pavlović je rekao kako je apsurdna situacija u kojoj se na sve načine pokušava naplatiti i zadnja marku od onih koji privređuju kako bi se nahranila ogromna administracija.