izvor: Politika

Zamislite da ispod drveta stoje majmun, vuk, pingvin, riba, foka i slon i da im kažete da svi moraju da polože ispit koji je isti za sve, jer je to pravedno. A ispit koji dokazuje koliko je ko pametan jeste da se popnu na vrh drveta. Riba će do kraja života biti ubijeđena da je glupa. Svako dijete može da uspije ukoliko imate obrazovni sistem koji je pravičan za različite učenike, ukoliko umjesto takmičenja njegujete saradnju i podršku i ako nastavnici i škola imaju autonomiju u kreiranju plana i programa.

Ovako odgovara profesor dr Pasi Salberg novinaru Politike, jedan od najvećih finskih stručnjaka u oblasti obrazovanja, na pitanje koje su to lekcije koje Srbija može da nauči od Finske, zemlje koja je za kratak period postala obrazovno svjetsko čudo.

Lekcije koje bi mnoge, pa i naša zemlja trebala da nauči, usvoji, primjeni i unaprijedi.

Salberg je gost Srbije na međunarodnoj konferenciji „Obrazovanje kao ključ uspeha – finsko iskustvo” koju su organizovali ambasada Finske u Beogradu i Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja. Trenutno je generalni direktor Centra za međunarodnu mobilnost i saradnju, predaje na univerzitetima širom svijeta, a od januara se seli u SAD, gdje će predavati na Harvardu. U Srbiji je bio prvi put prije 12 godina sa ekspertima OECD-a, ali kaže, Srbija nije uradila ono što je tada planirala.

– Ja bih na vašem mjestu bio veoma zabrinut zbog PISA rezultata vaših đaka, to je ono što je pokazatelj da nešto mora da se mijenja, iako ste iz matematičke pismenosti pokazali veliki napredak. Mislim da je korupcija veliki problem u vašem obrazovnom sistemu. Morate da radite i na profesionalnom razvoju nastavnika, a u školi učenici ne smiju da doživljavaju jedni druge kao konkurenciju – smatra dr Salberg.

Ovaj profesor koji je o pitanjima obrazovanja savjetovao vlade u više od 50 država, za „Politiku” ističe da je finski sistem toliko specifičan da zaslužuje da bude posebno analiziran, jer ova zemlja prije 30 godina nije imala dobar obrazovni sistem, a sada je u vrhu po svim istraživanjima.

– Nije nama bio cilj da imamo najbolji obrazovni sistem na svijetu, već da imamo dobru školu za svu našu djecu. U svijetu je trenutno dominantan trend u obrazovanju, koji se bazira na takmičenju, standardizaciji, testovima, a Finska je uspjela tako što je otišla u drugom smjeru prema saradnji, odgovornosti baziranoj na povjerenju, pravednosti, raznolikosti. Nije dobro da svako dijete misli isto, niti može svako dijete da zna isto – objašnjava dr Salberg.

Na pitanje kako je moguće reformisati se bez novca, jer država prvo reže budžet predviđen za prosvjetu i nauku, on odgovara da novac jeste važan, ali da nije najvažniji, što pokazuje upravo primjer SAD koje imaju najskuplji obrazovni sistem, a opet rezultati njihovih đaka nisu među najboljima na svijetu.

– U Finskoj se sve škole finansiraju na osnovu formule koja garantuje jednaku raspodjelu sredstava bez obzira na bogatstvo zajednice na čijoj se teritoriji nalazi. Obrazovanje je besplatno i pristupačno za sve, od vrtića do fakulteta. Ne postoji eksterna inspekcija škola niti standardizovano testiranje svih učenika. Iako postoji opšti nacionalni okvir, autonomija škole i nastavnika je velika, oni su spremni da sami osmisle programe, stalno se usavršavaju i poboljšavaju nastavu, sebe i školu. Nastavnici su veoma cijenjeni profesionalci, a da bi mogli da predaju moraju da imaju najmanje master diplomu – objašnjava sagovornik.

On kaže da su upravo nastavnici najvažniji pojedinačni faktor ukoliko želimo da poboljšamo obrazovni sistem  i da se zbog toga moraju reformisati nastavnički fakulteti.

– Finska nema rješenje za sve, niti mislim da je naš obrazovni sistem savršen i najbolji na svijetu. On je dobar za vrijeme u kojem se nalazimo trenutno, a već za pet godina će morati da se mijenja. Moja poruka Srbiji jeste da pronađe sopstveni put i da ne vjeruje u sve što im govore strani savetnici – kaže na kraju dr Pasi Salberg.

Najviše se vjeruje policiji i školi

Nastavnički poziv u Finskoj je izuzetno cijenjen u društvu i popularan među mladima, samo 10 odsto prijavljenih uspije da upiše nastavnički fakultet. Salberg ovako ilustruje popularnost nastavničkog poziva: ako bi neki mladić uveče ušao u bar i na pitanje čime se bavi odgovorio da je nastavnik, očas posla bi oko njega bilo mnogo djevojaka. Prema istraživanjima, obrazovni sistem je na drugom mjestu liste institucija od povjerenja u Finskoj, odmah iza policije – školi vjeruje 89 odsto građana.