Vijesti

Iz istorije: Milunka Savić - žena koja je obilježila "Veliki rat"

Najodlikovanija žena Prvog svjetskog rata Milunka Savić umrla je prije 40 godina. Žene borci u srpskoj vojsci bile su revolucija, pa put do priznanja nije bio lak.

izvor: RTS/Frontal

Milunka Savić učestvovala je u Balkanskim ratovima predstavljajući se kao muškarac. Poslije rata, posvetila se ulozi majke i hraniteljice, a iškolovala je više od 30 dece.

Žena koja je obilježila Veliki rat, Milunka Savić umrla je prije 40. godina. Nosilac je vojne zlatne Karađorđeve zvijezde sa mačevima, zlatne medalje za hraborost "Miloš Obilić", Legije časti IV stepena, Legije časti V stepena, francuskog Ratnog krsta  i spomenica (Albanska spomenica i spomenica Solunskog fronta 1915-1965).

Radio televizija Srbije snimila je dokumentarni film o najodlikovanijoj ženi Prvog svjetskog rata, Milunki Savić. Istraživanje u filmu bazirano je na dokumentima srpskih i francuskih arhiva. U filmu učestvuju eminentni srpski i francuski istoričari kao i članovi porodice Milunke Savić.  Autor filma je Slađana Zarić, urednik RTS-a.

Izložba  "Milunka Savić - heroina Velikog rata" biće još jedna u nizu događaja kojim će se obilježiti godišnjica njene smtri. Izložba je sačinjena pretežno od porodičnih fotografija od kojih mnoge do sada nikada nisu objavljene.

Ratne fotografije nastale su uglavnom u Tunisu, Solunu  i Parizu. Prvi put je javno izloženo i odlikovanje srpske heroine koje se nalazi u posjedu porodice. Izložba je priređenja u saradnji Ministarstva kulture, RTS-a i Istorijskog muzeja Srbije. Autor izložbe je Slađana Zarić.


Rođena je krajem 19. vijeka u selu Koprivnica, nedaleko od Raške. Učestvovala je u Balkanskim ratovima pod imenom Milun Savić. Šišala je kosu i povija grudi kako se ne bi otkrilo da je žena. Milunkina "tajna" otkrivena je pošto je u Bregalničkoj bici (1913.) ranjena u grudi.

Ipak, zbog uspjeha koji je pokazala u borbi rat je završila sa činom kaplara srpske vojske.

U Prvom svjetskom ratu bila je dio čuvenog "Gvozdenog puka", najelitnijeg Drugog puka srpske vojske "Knjaz Mihailo". Za pokazano junaštvo u Kolubarskoj bici odlikovana je zlatnom medaljom za hrabrost "Miloš Obilić". Milunka je preživjela i veliku austro-ugarsku i bugarsku ofanzivu i povlačenje preko Albanije.

U jesen 1915. godine Milunka je teško ranjena u glavu u Makedoniji i tako povrijeđena povlačila se preko Albanije. Poslije nekoliko mjeseci oporavka vratila se na Solunski front gdje je učestvovala u bitkama koje srpska vojska vodi na ljeto i jesen 1916. godine.

Milunka Savić je pokazala veliku hrabrost u borbama zarobila je 23 bugarska vojnika, pomagala u dostavljanju municije, istakla se u bombaškim napadima.

Prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević odlikovao je 1917. godine vojničkom zlatnom Karađorđevom zvijezdom sa mačevima, ubrzo zatim dobija i odlikovanje francuske vojske Legiju časti V stepena, a kasnije i francukim Ratnim Krstom i oficirskom Legijom časti.
Savic-Milunka.jpg

Odlikovana i hrabara žena borac izazivala je divljenje savezničkih vojnika koji u svojim redovima nisu imali žene borce. Pojava žena boraca u srpskoj vojsci bila je  revolucionarna. Pored Milunke bilo je još desetak do dvadeset žena.

Poslije rata, heroina Velikog rata radila je u Bosni i Hercegovini kao kuvarica, bolničarka, pregledačica u fabrici vojnih uniformi. Tada se udala za Veljka Gligorovića, sa kojim je dobila kćerku Milenu, ali je ubrzo usvojila još tri ćerke: Višnju, Radmilu i Zorku.

Međutim, brak je kratko trajao, tako da Milunka sama podigla četiri ćerke. Poslije urgencija  ratnih saboraca 1929. godine zaposlila se kao čistačica u Hipotekarnoj banci u Beogradu, gdje je provela najveći dio svog radnog vijeka.

Poslije Drugog svjetskog rata, Milunka Savić radila je i kao čistačica u beogradskim kafanama. Humanost je pokazala i tako što je iškolovala još oko 30 djece.

Umrla je 5. okotbra 1973. godine. Iako je u medijima (čitulji u novinama) prvobitno bilo najavljeno da će Milunka Savić biti sahranjena u Aleji velikana, to se nije dogodilo. Sahranjena je u porodičnom grobu na Novom Groblju.

Nijedan istoričar nije napisao njenu biografiju, nema je u muzejima a rijetko se spominje i u udžbenicima iz istorije.

Komentari
Twitter
Anketa

Da li će novi američki predsjednik Donald Tramp učiniti svijet boljim mjestom za život?

Rezultati ankete
Blog