izvor: Blic/Frontal

Presuda Šešelju odložena je, kako piše u odluci predsedavajućeg sudije Žan-Kloda Antonetija (Jean-Claude Antonetti), zbog toga što je iz raspravnog vijeća, zbog moguće pristrasnosti, krajem avgusta, na zahtjev odbrane, izuzet sudija Frederik Harhof (Harhoff).

Budući da su tužilaštvo i ostale sudije - koje su se protivile izuzeću Harhofa - zatražile da ta odluka bude preispitana, što je odložilo imenovanje novog sudije, predsjedavajući Antoneti ocijenio je da izricanje presude u ranije zakazanom roku nije moguće dok se to pitanje ne riješi.

Posebno vijeće Tribunala utvrdilo je krajem avgusta, usvojivši Šešeljev zahtjev za izuzeće, da je sudija Harhof pismom prijateljima, objavljenom u danskoj štampi, u kojem je kritikovao posljednje oslobađajuće presude Tribunala, “pokazao pristrasnost u korist osuđujućih presuda”.
 
- Neprihvatljiva predstava o pristrasnosti postoji. Zbog toga, većina je utvrdila da je pretpostavka nepristrasnosti suzbijena. Shodno tome, većina je našla da je optužba o pristrasnosti sudije Harhofa utemeljena - odlučilo je to vijeće.

U odluci, objavljenoj 29. avgusta, piše da je sudija Harhof ostavio utisak da je pristrasan time što je u svom pismu tvrdio da je do jeseni 2012. godine “manje-više utvrđena praksa” Tribunala bila da osuđuje vojne komandante za zločine koji su počinili njihovi podređeni.

Kritikujući promjenu u toj praksi Tribunala - oslobađajućim presudama izrečenim Antu Gotovini, Momčilu Perišiću i Jovici Stanišiću - Harhof je promjenu u tumačenju koncepta “udruženog zločinačkog poduhvata” pripisao politički motivisanom pritisku predsjednika suda Teodora Merona (Theodor) na kolege, a za račun SAD i Izraela.

U odluci posebno vijeće navodi da je time sudija Harhof sugerisao da je su oslobađajuće presude dio šireg američko-izraelskog plana da se suzbije komandna odgovornost nadređenih oficira za zločine podređenih.

Sudija Harhof je u pismu naglasio da je uvijek “pretpostavljao da je ispravno osuditi lidere za zločine počinjene s njihovim znanjem” i zaključio da se suočava “sa dubokom profesionalnom i moralnom dilemom” kao nikada prije.

Posebno vijeće ocijenilo je da je to što je sudija Harhof razmatrao odgovornost “vojnih komandanata” relevantno za proces Šešelju zato što je Šešelj optužen da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, između ostalog, i time što je upravljao paravojnim snagama zvanim “šešeljevci”.

Time što je pomenuo “utvrđenu praksu” Tribunala da osuđuje vojne komandante za zločine podređenih, sudija Harhof je, po odluci, dao osnova za zaključak da bi “razumni i dobro informisani posmatrač” to mogao shvatiti kao “pristrasnost sudije Harhofa u korist osuđujuće presude” i u procesu protiv Šešelja.

Neslaganje sa izuzećem

Neslaganje sa odlukom o izuzeću, izrazili su predsedavajući sudija Antoneti i članica vijeća Flavija Latanci (Flavia Lattanži), koji su tvrdili da njihov stav nije uzet u obzir. Odluku o izuzeću, tražeći njeno preispitivanje, tužilaštvo je nazvalo “neosnovanom”.

Potpredsjednik Tribunala Karmel Ađijus (Carmel) odluku je na preispitivanje vratio posebnom vijeću suda, kojim je predsjedavao sudija Bakone Moloto iz Južne Afrike, a čiji su članovi Barton Hol (Burton Hall) sa Bahama i Liu Daćun (Daqun) iz Kine. Sudija Daćun glasao je protiv izuzeća Harhofa sa suđenja Šešelju.
 
Šešelj je optužen za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. godine. U pritvoru Tribunala je od 24. februara 2003. kada se dobrovoljno predao, odmah pošto je objavljena optužnica.

Poslije jednog neuspjelog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, suđenje je počelo 2007, a izvođenje dokaza okončano je prošle godine.

U završnoj riječi, marta ove godine, tužioci su zatražili da Šešelj bude osuđen na 28 godina zatvora, a optuženi, koji se brani sam, tražio je da bude oslobođen.