Ovdje većinu žitelja čine Kašubi, stari slovenski narod, koji odlično razumije srpski. Doktor slavistike Dušan Pažđerski je čovjek za kog se danas govori da je prvi svijetu otkrio ovaj novi narod.

"Došao sam 1999. godine iz Novog Sada u Poljsku da doktoriram i upoznao sam ljude koji odlično razumiju srpski jezik. To me je privuklo da istražujem i otkrijem da su Kašubi autohtoni slovenski narod, koji živi na najljepšim obalama Baltičkog mora. U svom rječniku imaju fond srpske govorne tradicije. Uostalom, Kašubi na jugu Baltika, imaju Srpsko selo i Srpsko jezero", otkrio je svoju tajnu vezu sa ovim narodom dr Dušan Pažđerski, koji za sebe kaže da je Novosađanin.

Njgova istraživanja su pokazala da su Kašubi ostatak srednjovЈekovnog naroda Pomorjana, koji je na prostore pokrajine Pomeranije došao prije Poljaka.

Kašubi su bili pomorci, koji su poslovali sa Bokeljima. Prilikom podjele interesnih sfera na Versajskoj konferenciji njihova oblast Pomerenija ili Kašuba je dodijeljena Poljskoj. Za vrijeme Drugog svЈetskog rata Kašubi su jedini imali organizovani partizanski pokret. Danas ih u Poljskoj ima više od 5.000.

"Moje analize su pokazale da se oko 51.000 ljudi u Poljskoj izjasnilo da govore kašupskim jezikom. Smatra se da osoba koje su porijeklom Kašubi u Poljskoj ima oko 300.000. Kašubi nemaju status naroda, već regionalne etničke zajednice. Njihov jezik kao orginalna baština ima status nacionalnog. Oni su sačuvali svoje etničke osobine, jer vijekovima žive izolovano. Osnovali su grad Gdanjsk. Uvijek su imali veze sa srpskim narodom. Јedna od prijestonica kašupskih knezova u srednjem vijeku zvala se Beograd. Taj grad, nažalost, više ne postoji", otkriva dr Pažđerski.

Kašubi su, kažu sami Poljaci, jedini pravi zapadnoslovenski narod. Religiozniji su od Poljaka. Natalitet im je prilično visok, iako su podvrgnuti asimilaciji i emigraciji. Bave se poljoprivredom i ribarstvom. Najveće poljske fabrike za preradu ribe i najbolji poljski primorski turistički centri su na Kašubima.

"Po mentalitetu su slični Slovencima. Vrijedni su, preduzetni, ali su gostoljubi kao Srbi. NJihova narodna nošnja liči na našu. Odlikuje je narodni vez, koji imaju srpske košulje, kecelje i dolame. Uz to, imaju veliko razumijevanje za srpsku istoriju. Јedan od najvećih kašupskih pjesnika Stanislav Pestka je za vrijeme krize oko Kosmeta, preveo i objavio pjesmu Stefana Lazarevića “Reči na mramornom stubu na Kosovu”. A, prvi naučno uređeni kašupsko-poljski rječnik Stefana Ramulta, koji je 1893. godine izdala Poljska akademija nauka iz Krakova, recenzenti su uporedili sa “Srpskim rječnikom” Vuka Karadžića“, kazuje Dušan Pažđerski, inače, veliki prijatelj Kašuba.

Naš sagovornik prećutkuje da u toj vezi Kašuba i Srba sam najviše doprinjeo. Pažđerski živi u gradiću Vejherovu sa Kašubama. Prvi je o ovom narodu napisao stručne radove, a u Beogradu je, u izdavačkom preduzeću “Alma” otvorio Kašupsku biblioteku. Uz pomoć Projekta Rastko 2004. godine otvorio je prvu kašupsku internet biblioteku i time ovaj narod predstavio kao svoje naučno otkriće. Za taj doprinos narod Kašubi je dr Dušana Pažđerskog nagradio Medaljom Stolema, koju je 2006. godine dobio i poljski premijer Donald Tusk, koji je i sam Kašub.

„Moji planovi su da otvorim prvu katedru kašubistike na Gdanjskom univerzitetu i da pripremimo Prvu međunarodnu konferenciju o Kašubi, kako bi cieo svijet upoznao ovaj narod. Kako sam na posljednjem Saju knjiga u Beogradu u goste doveo izdavača Јaroslava Elvarta, prvog Kašuba koji je posjetio Srbiju, planiram da dovedem još nekoliko važnih predstavnika ovog naroda", povjerio nam se dr Dušan Pažđerski.

Sredinom maju ove godine je sa grupom studenata prvi put u posjetu Srbiji došla i mala grupa Kašuba. Delegaciju je vodili jedini kašupski izdavač i ugledni poljoprivrednik, inače suvlasnik jedine kašupske privatne televizije. Istovremeno je održana bibliotečka konferencija u gradu Vejherovu, na kojoj su učestvovali predstavnici dvije srpske biblioteke, iz Čačka i Novog Sada.

Za sljedeću godinu, sa kulturnim centrom iz jedne kašupske opštine planiraju se susreti na kojima bi bila razmatrana manjinska prava u Srbiji i Poljskoj, što Kašube to posebno zanima.

Poljski Srbin

Dr Dušan Pažđerski je rođen u Zenici 1967. godine u porodici Leha Pažđerskog, profesora poljskog jezika. Na rođenju je dobio ime Vladislav.

Studirao je slavistiku u Beogradu, radio u novosadskom Radiju 100 i Matici srpskoj. Otišao je u Poljsku da izučava poljsko-srpski rječnik biljaka. Radi na univerzitetu Gdanjsk, predaje gramatiku srpskog i poljskog jezika.

Istražuje tajne kašupskog jezika. Objavio je “Antologija kašupske narodne pripovetke”, a radi prvi kašupsko-srpski rječnik.

(Novosti/Frontal)